Godinama je ustaljena praksa da pojedinci uoči ili nakon izricanja presude iskorištavaju blagodati dvojnog državljanstva. Bježeći od pravosuđa u zemlji u kojoj su osuđeni skrovište nađu kod susjeda. Nerijetko prođu bez sudskog procesa ili sa znatno nižim kaznama. Nadležne institucije, za sada, o izmjenama postojećih sporazuma između država ne razmišljaju.
Potražiti utočište u Bosni i Hercegovini postala je praksa Branimira Glavaša, koji je na ponovljenom suđenju nepravosnažno osuđen na sedam godina zatvora za ratni zločin u Osijeku.
BRANIMIR GLAVAŠ
“Ja ću putovati kao slobodan građanin.”
A nakon par dana je i otputovao. Ako je suditi prema njegovim statusima na društvenim mrežama, ponovo je u BiH, i to u Sarajevu.
BRANIMIR GLAVAŠ
“Ako vas baš zanima upravo sjedim u jednom društvu sa političkim prijateljima i razgovaramo o nadolazećim parlamentarnim izborima. Tema je 11. izborna jedinica.”
Trokut BiH, Srbija, ali i Hrvatska, članica EU, nisu našli rješenje za ove probleme, kažu stručnjaci. O ukidanju dvojnog državljanstva nijedna zemlja ne razmišlja. Ako bjegunac i zatraži izvršenje, sudovi u BiH mu određuju manju kaznu koja je u pravilu niža od Hrvatske. Zato je jedini način napraviti sporazume koji bi imitirali one iz EU, objašnjava advokat Ante Nobilo.
DENIS DŽIDIĆ, izvršni direktor BIRN-a
“To је evropski uhidbeni nalog gdje sudovi direktno surađuju i gdje nema nikakvog problema za preuzimanje okrivljenika i jednostavno nema skrivanja.”
Iz Ministarstva pravde kažu da postupaju u skladu sa Zakonom o međunardnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i potpisanim međudržavnim ugovorima. Iako u praksi izostaje željeni rezultat, o izmjenama sporazuma se, za sada, ne razmišlja.
“Njihovo mijenjanje je stvar dogovora između dvije države, a za to je potrebno prethodno stvoriti pozitivno ozračje. Ukoliko države zauzmu stav za preispitivanje sporazuma ili mijenjanje pojedinih dijelova, Ministarstvo svakako želi doprinijeti tom procesu.”
Tako problemi postoje i sa potpisanim dokumentima kada je riječ o predmetima ratnih zločina, ali i onih koji se tiču organizovanog kriminala, kažu u BIRN-u.
DENIS DŽIDIĆ, izvršni direktor BIRN-a
“Vidimo da tu zaista ima velikih političkih opstrukcija i da osobe koje imaju određeni renome, koji su politički uvezani, jako često izbjegavaju odgovornost pa čak i jako dobro posluju nakon bjekstava iz BiH ili Hrvtaske.”
Zato je neophodan jači pritisak međunarodne zajednice i EU, dodaju u BIRN-u, jer je velika zloupotreba dvojnog državljanstva, a zemlje sistemski odbijaju da sarađuju.
