Iako predstavljaju žilu kucavicu demokratije i civilnog društva, sudeći prema posljednjim objavljenim podacima, sloboda i nezavisnost medija u BiH sve su upitnije.
Naime, prema najnovijem Indeksu slobode medija organizacije Reporteri bez granica za 2025. godinu, Bosna i Hercegovina našla se pri dnu liste kada su u pitanju evropske zemlje te na 86. mjestu Svjetskog indeksa slobode medija, piše Vecernji.ba.
Kada je riječ o evropskim zemljama, prema najnovijem Indeksu slobode medija organizacije Reporteri bez granica za 2025. godinu, bilježe se velike razlike u nivou medijskih sloboda.
Najbolje ocijenjena je Norveška s 92,3 boda, dok su među vodećima još i Danska (89,5), Švedska (88,1), Finska (87,2) i Irska (86,9). U samom vrhu zemalja u kojima su mediji u većem dijelu nezavisni našla se i Njemačka s 83,9 bodova, kao i Švicarska i Češka s po 84 boda.
Austrija na ovoj listi ima 78,1 bod, Francuska 76,6 bodova, a Italija 68 bodova. S druge strane, na dnu ljestvice nalaze se Rusija s tek 24,6 bodova, Bjelorusija (25,7) i Turska (29,4). Hrvatska ima 64,2 boda, Slovenija 71,9, Bosna i Hercegovina 56,3, a Srbija 53,6.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, zabrinjavajuća je činjenica da je na listi Svjetskog indeksa slobode medija u samo godinu dana pala s 81. mjesta na 86. Još je alarmantniji podatak da je u dvije godine pala za 22 mjesta.
Naime, u 2023. godini naša zemlja je na listi Svjetskog indeksa slobode medija zauzimala, u odnosu na trenutno, poprilično visoko 64. mjesto, dok je 2002. godine, kada je pokrenut indeks, BiH bila na 43. mjestu Svjetskog indeksa slobode medija.
Među zemljama zapadnog Balkana BiH je na listi Svjetskog indeksa slobode medija 2025. rangirana iza Crne Gore (37. mjesto), Sjeverne Makedonije (42.) i Albanije (80.), a ispred Srbije (96.) i Kosova (99.).
Reporteri bez granica (RSF) ističu da se nezavisni mediji u Evropi i centralnoj Aziji u 2025. suočavaju s ozbiljnom ekonomskom krizom, dodatno pogoršanom naglim prekidom američke pomoći.
Fizički napadi
Tokom administracije Donalda Trumpa došlo je do značajnog smanjenja budžeta, uključujući obustavu finansiranja Radija Slobodna Europa/Radio Liberty (RFE/RL) i Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), što je, kako navode, dodatno oslabilo ionako ranjiv medijski sektor.
Fizički napadi na novinare i dalje su najvidljiviji oblik ugrožavanja slobode medija, ali iz RSF-a upozoravaju da ekonomski pritisci postaju sve ozbiljnija i podmuklija prijetnja. U 2025. godini ekonomski pokazatelj na Svjetskom indeksu slobode medija dosegnuo je rekordno nizak nivo, što je dovelo do toga da je stanje slobode medija prvi put ocijenjeno kao “teška situacija”.
Iz RSF-a navode da ekonomski pad dodatno potiče političku instrumentalizaciju medija i normalizaciju nekažnjivosti za napade na novinare.
Kada je riječ o BiH, prema izvještaju Svjetskog indeksa slobode medija, i kvaliteta novinarstva znatno se razlikuje u entitetima. RSF ocjenjuje da je u Republici Srpskoj novinarstvo posebno pod pritiskom zbog ponovne kriminalizacije klevete, dok je u Sarajevu i Federaciji BiH medijsko okružje relativno povoljnije. Iz RSF-a također upozoravaju da ekonomski uslovi za rad novinara u BiH ostaju teški zbog malog tržišta te hroničnog nedostatka održivog finansiranja te na činjenicu da su novinari u ovoj zemlji često izloženi verbalnim prijetnjama i fizičkom nasilju.
