BiH potreban zakon o medijima, trenutno stanje nezadovoljavajuće

Iako postoje zakoni o zaštiti od klevete, kao i o slobodi pristupa informacijama, nedovršena je zakonska regulativa na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, što ostavlja mogućnost politici i finansijskim moćnicima da direktno, u sivoj zoni, a bez posljedica, utiču na kreiranje javnog mnjenja, istaknuto je u dokumentu “Mediji u BiH – sadašnjost i budućnost”.

Ovaj dokument predstavljen je u Sarajevu na pres-konferenciji kao projekt Škole za političke studije Savjeta Evrope u BiH.

[embedded content]

To je studija alumnista ove škole čiju je objavu podržala Ambasada Norveške u Bosni i Hercegovini, a cilj je bio ukazati na presjek stanja u medijima i kreirati preporuke za poboljšanje zakonskog okvira u ovoj oblasti, te korake za dalje djelovanje.

U studiji je prvenstveno naglašena potreba za donošenjem zakona o medijima u BiH, bilo na entiteskim nivoima ili na državnom.

“Nužno je pokrenuti širu raspravu na svim nivoima unutar Bosne i Hercegovine o potrebi donošenja zakona o medijima ili zakona o informiranju”, istaknuto je u dokumentu.

Kako su naveli, u tom zakonu treba precizno definisati šta je medij, šta podrazumijeva javno informisanje, u kom roku bi javna uprava morala dodgovoriti novinaru. Treba,takođe, obavezati izdavača da redovno obavještava javnost o vlasničkoj strukturi, poslovnim rezultatima, prosječnom tiražu, čitanosti, slušanosti i gledanosti, definisati prava, ali i odgovornosti novinara, glavnih urednika i medija za javnu riječ, definisati prava i obaveze javne uprave i u konačnici, urediti medijski prostor te tako omogućiti viši stepen slobode medija u Bosni i Hercegovini.

Autori studije zaključuju da treba pokrenuti širu raspravu o potrebi donošenja zakona o transparentnosti vlasništva nad medijima, a naročito zbog pojave anonimnih virtualnih portala za koje se ne zna u čijem su vlasništvu niti ko kreira njihove sadržaje, plasirane neometano i kada dezinformišu i obmanjuju, mimo pravila i etike struke.

Kad je riječ o zvaničnim medijima, preporuka studije je pokretanje šire diskusije o stvarnoj ulozi tri javna emitera te o donošenju novih propisa koji bi onemogućili direktan upliv politike u njihov rad, u imenovanje upravnih odbora i savjeta koji kreiraju programski sadržaj.

Treba, takođe, promovisati potrebu medijskog i informacijskog opismenjavanja javnosti u BiH, u šta treba uključiti medije, javnu upravu i kompletan sistem obrazovanja, naglasili su autori.

Potreban je, navodi dalje ova studija, kvalitetniji dijalog medija i politike kad je riječ o dekriminalizaciji klevete.

Ukidanjem komentara u onlajn medijima do smanjenja govora mržnje

Javnom kampanjom treba podsticati na intenzivnije prijavljivanje govora mržnje, razmisliti o eventualnom ukidanju komentara u onlajn medijima te o mogućnostima redukcije govora mržnje na duštvenim mrežama s ciljem suzbijanja raspirivanja bilo kakve netrpeljivosti.

Studija poziva na širu raspravu, uključujući medije, upravu, ali i akademsku javnost, o potrebi i načinima borbe protiv lažnih vijesti, kao i na kvalitetniji dijalog predstavnika medija i politike – javne uprave i drugih nosilaca javnih funkcija svih nivoa.

Analiza je pokazala da trenutno stanje u oblasti medija u Bosni i Hercegovini nije nimalo zadovoljavajuće iako je u pojedinim oblastima, kao što je dekriminalizacija klevete, Bosna i Hercegovina prva u Evropi donijela takve zakone o zaštiti od klevete, zaključili su autori studije.

Glavne preporuke, namjeru studije i zaključke su predočili Marija Milić u ime realizatora projekta, Siri Andersen iz norveške ambasade u Bosni i Hercegovini, Adis Arapović kao član Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, te Đorđe Vujatović iz novinarske struke.

BHRT