U danima kada je BiH pred historijskom šansom da otvori pregovore o članstvu u EU, krene ukorak s regionom i dobije značajnu finansijsku pomoć, svjedočimo sporosti i stalnim blokadama u ispunjavanju obaveza koje imamo.
Odricanje državljanstva
Neodgovornost političara, koji su nas proteklih decenija, ekonomski i na svaki drugi način, zakivali za evropsko dno, najbolje ilustriraju zvanični podaci i procjene eksperata, domaćih i stranih nevladinih organizacija te stanje na terenu koje pokazuje da se pretvaramo u zemlju duhova.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, u periodu od 1996. do kraja novembra ove godine, državljanstva BiH odreklo se 100.510 građana naše zemlje. Samo u ovoj godini posljednju vezu s vlastitom ili domovinom svojih roditelja prekinula je 1.441 osoba.
Neformalni razgovori
– Najčešće se radi o odricanju radi sticanja državljanstva Njemačke i Austrije. U postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge, osim činjenice da već posjeduju, ili da im je zagarantirano sticanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima kao razlog najčešće navode rješavanje radno-pravnog statusa, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje i studiranje u inozemstvu. Veći broj osoba koje se odriču bh. državljanstva je u potpunosti integriran u sredinama u kojima žive i najveći broj ih je druga generacija u inozemstvu, odnosno nisu rođeni u BiH – kazali su nam u Ministarstvu.
Ukupne razmjere
Podaci MCP-a BiH samo su ilustracija trenda koji predugo traje. Zamjenik predsjednika Centra za demografska istraživanja iz Banje Luke dr. Aleksandar Majić duže vrijeme upozorava da ukupne razmjere depopulacije niko i ne zna. Uzimajući u obzir ocjene da je broj stanovnika od približno 3,5 miliona s popisa 2013. uvećan, ali i negativan prirodni priraštaj, poražavajuće procjene govore da BiH od rata do danas fali gotovo milion stanovnika.
– Procjena nije egzaktna, ali de facto nedostaje nas milion – ističe dr. Majić.
(avaz)
