Prema studiji objavljenoj u naučnom časopisu Influenza and Other Respiratory Viruses, tokom pandemije COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine zabilježeno je oko 12.000 prekomjernih smrtnih slučajeva. Ovi podaci, koji oslikavaju dubok utjecaj pandemije na javno zdravlje, analizirani su u istraživanju koje su proveli Federalni zavod za javno zdravstvo (FZZJZ), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Federalni zavod za statistiku i Institut Serum iz Danske.
Dr. Šeila Cilović Lagarija, voditeljica Službe za biostatistiku i informatiku FZZJZ, istaknula je da je višak smrtnosti u Federaciji BiH u periodu 2020-2022. iznosio 18%. Iako se radi o značajnom broju, FBiH nije među vodećim zemljama u regionu po smrtnosti.
“U regionu su veći viškovi smrtnosti zabilježeni u Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i na Kosovu, dok su u Evropi najteže pogođene bile Italija i Španija”, pojasnila je Cilović Lagarija.
Kašnjenje vakcina povećalo smrtnost
Jedan od ključnih faktora koji su doprinijeli povećanoj smrtnosti u BiH bilo je kašnjenje u isporuci vakcina. Mirza Palo, stručni saradnik WHO u BiH, naglasio je da je BiH pravovremeno izvršila plaćanje vakcina putem COVAX sistema, ali da ih nije dobila na vrijeme.
“Bosna i Hercegovina je među prvim platila u COVAX sistem, platila direktno jer je takva nivo zemlje da je mogla platiti i nažalost COVAX sistem nije ispoštovao Bosnu i Hercegovinu sa količinom vakcina, to je bio problem. Tako da su vlasti zaista uradile maksimum koji su mogle, pripremio se sistem, plaćene su vakcine, unaprijed su plaćene, tako da zaista ja moram reći da su vlasti uradile svoj dio i uradili su to sa mjerama. Mi smo jedna od rijetkih zemalja, ako ne jedina u Evropskom regionu koja nije zabilježila smrtnost u 2020. godini u proljetnom dijelu, jer su tada mjere bile, lockdown je bio, zatvaranje je bilo apsolutno”, rekao je Palo.
Kako se navodi u studiji, tek 2022. godine, kada su vakcine bile široko dostupne, došlo je do dramatičnog pada viška smrtnosti na samo 2%.
Mjere su pomogle, ali zdravstveni sistem ostaje izazov
Stručnjaci su istaknuli da su mjere uvedene u prvom talasu pandemije, uključujući lockdown i fizičku distancu, imale pozitivan učinak na smanjenje smrtnosti. Međutim, pandemija je istovremeno ukazala na strukturne probleme u zdravstvenom sistemu, uključujući nedostatak kadra i infrastrukturne izazove.
“Jedan od ključnih problema s kojima se suočavamo je starenje zdravstvenog kadra. Naša analiza pokazuje da je 23,9% zdravstvenih radnika starije od 55 godina, što je dugoročno zabrinjavajuće”, upozorila je dr. Cilović Lagarija.
S druge strane, građani BiH i dalje se suočavaju s izazovima u zdravstvenom sistemu, od dugih listi čekanja do nestašice lijekova.
“Zvanična statistika koju koristimo mi kao Federalni zavod za javno zdravstvo u skladu sa planom i programom statističkih istraživanja, to je zvanična statistika Federalnog zavoda za javno zdravstvo, upravo i pokazuje ove podatke. Mi imamo komunikaciju sa svim javnim ustanovama na području Federacije BiH. Kantonalni zavod za javno zdravstvo i na osnovu toga mi na nivou Federacije upravo radimo ove analize i to su ti pokazatelji koje mi imamo. Mi nemamo direktan kontakt sa svim građanima, ali imamo kroz određene preventivne mjere koje mi radimo. Isto je jedan od jako važnih ciljeva Federalnog zavoda za javno zdravstvo, preventivno-promotivne aktivnosti koje su isto jako važne. Mi uključujemo u smislu da, gledajte, to isto je važno za donosioce odluka, određene parametre koje mi imamo, pokazujemo, koji su važni i donosiocima odluka za unapređenje postojećeg sistema”, kazala je Cilović Lagarija.
Posljedice pandemije šire od COVID-19
Osim direktnog utjecaja virusa, pandemija je dovela do odgađanja liječenja drugih ozbiljnih bolesti, poput karcinoma i kardiovaskularnih oboljenja, što je također doprinijelo povećanoj smrtnosti.
“Ovih 12.000 prekomjernih smrti nisu samo posljedica COVID-19, već i drugih zdravstvenih komplikacija uzrokovanih pandemijskim uslovima”, naglasio je Mirza Palo.
Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku.
