Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, po broju umrlih od bolesti izazvanih zagađenim zrakom, Bosna i Hercegovina je najgora u Evropi i druga najgora zemlja na svijetu, iza Sjeverne Koreje. I dok se građani više od 100 dana u godini bore za zrak, vlast linijom manjeg otpora još uvijek kaska u zelenoj tranziciji.
Zatvaranje termoelektrana i prelazak sa fosilnih goriva na održivu energiju nepopularna je mjera za sve političke opcije, pa čak i one koje su svoju karijeru gradile na obećanjima o boljoj kvaliteti zraka. Trentuna situacija je takva da i kada nam se čini da je zrak čist, nalazimo se na granici između umjereno zagađenog i zagađenog zraka.
“Definitivno je situacija u jako lošem stanju i moram reći da ova publikacija koju danas promovišemo na konferenciji pokazuje da smo u posljednjim stadijima globalnog zagrijavanja, u posljednjim stadijima kada možemo nešto da promijenimo prije nego što bude ireverzibilna situacija. 2035. se očekuje da će doći do te situacije i da ništa nećemo moći uraditi da popravimo situaciju”, upozorava Ajna Katica, projektna koordinatorica.
Evropska unija od BiH zahtjeva energetsku tranziciju i dekarbonizaciju, zatvaranje rudnika i prekvalfikaciju radnika. Primjer zatvaranja rudnika Zenica, uz neizvjesnost i nedostatak konkretnog plana za pravednu tranziciju, postavlja pitanje kako će Bosna i Hercegovina upravljati sličnim slučajevima u budućnosti.
“Političari ne vole donositi odluku koja sa sobom nosi i određene gubitnike u tom procesu. To je politička odluka koja ima kratkoročni negativni efekat, a dugoročno pozitivni i to je razlog zbog čega se nijedan političar ne želi aktivno time pozabaviti, ali da je proces koji traje godinama jeste i da je moguć, moguć je”, kaže Vedad Suljić, autor publikacije.
Novija istraživanja su ustanovila da je zagađenje osim kardio-vaskularnih problema i veliki uzročnik demencije kod stanovništva.
Američki naučnik i profesor Ted Dawson otkrio je kako zagađeni zrak direktno utiče na naš mozak.
“Povezanost sa zagađenjem zraka, procijenjenim putem sitnih čestica promjera 2,5 mikrona. Otkrili smo da postoji veoma značajna povezanost življenja u područjima s visokim zagađenjem i demencije s Lawyjevim tijelima”, ističe Ted Dawson, američki naučnik.
“Mnogi naučnici i svjetska zdravstvena organizacija istražuju kako zagađenost utiče na sve metaboličke sisteme, naručito je u pitanju kardiovaskularni, ali moždani udari su izazvani i kao što je kolega Dawson spomenuo moždani udari i umanjenje kognitivnih sposobnosti su zaista značajni”, dodaje Mirza Palo iz Svjetske zdravstvene organizacije.
Od zagađenja zraka ugroženi su svi, od najmlađih do najstarijih, i hronični bolesnici i oni najzdraviji. Osim velikih zagađivača problem je i u indivdulanim ložištima s kojima nije ozbiljno pozabavila ni jedna vlast. U prilog tome ide i podatak da je u posljednje tri godine vršena zamjena ložišta u samo 534 domaćinstva od 43.000 koliko ih ima Kantonu Sarajevo.
(N1)
