Iza Bosne i Hercegovine, nadamo se bez nekih većih turbulencija do kraja godine, teška je 2024., a dolazi nam još neizvjesnija 2025.
Faza čekanja
Bosna i Hercegovina je 2024. godinu obilježila nizom nepogoda i izazova koji su testirali otpornost njezinih sustava i zajednica, a, nažalost, nekim se rezultatima ne možemo podičiti. U listopadu 2024. godine Jablanica, Konjic, Fojnica, Kiseljak… bili su poprište razornih poplava koje su odnijele najmanje 22 života i prouzročile štetu od gotovo 250 milijuna maraka.
Katastrofalne poplave pogodile su BiH i desetljeće prije. Kao i tada, ni ovog puta nismo imali dobar odgovor. Novca se dosta prikupilo, a još se čeka da se počnu praviti kuće. Akademik Muriz Spahić, stručnjak u području hidrologije i geografije, osnivač Udruge geografa BiH i bivši dekan i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA, za Večernji list tada je komentirao situaciju.
– Obično građani, kada nema aktualnih tema za razgovor, počinju priče o klimatskim promjenama i vremenskim katastrofama, smatrajući da je sve nastalo njihovim postankom i da će se sve završiti njihovim nestankom. U Bosni i Hercegovini, kao i svugdje, događala su se nevremena s velikim materijalnim štetama, pa i ljudskim žrtvama. No danas postoje analize o klimatskim promjenama i mi znamo da se one manifestiraju u općem porastu temperatura, promjeni trajanja klimatskih godišnjih doba u određenim meteorološkim uvjetima koje potiču brze vremenske promjene s izraženim vremenskim pojavama, posebno oborinskim. Ako sve to znamo i ako se održavaju znanstveni skupovi o temi adaptacije na klimatske promjene, a svjedočimo ovakvim vremenskim katastrofama, onda slijedi zaključak da na njih nismo adaptirani, a itekako smo prozvani i pozvani – kazao je.
Uz poplave, stalni pratitelji BiH su i požari. Ljeta su sve sušnija, šumski požari razorniji. Nedostatak opreme i modernih tehnologija, poput dronova za praćenje požara, dodatno otežavaju borbu protiv vatrene stihije, a da ne govorimo da su kanaderi u BiH i dalje misaona imenica te nam u slučajevima većih razmjera pomaže Hrvatska, bez koje je pitanje kako bi se sve odvijalo.
Kad je gorjelo u Nacionalnom parku Sutjeska, pomagala je i Srbija. A ovu zemlju prate i potresi jer se nalazi na seizmički aktivnom području. I za slučaj jačeg udara mora se donijeti konkretna strategija spašavanja, primjenjiva u svakom trenutku.
