BiH će proizvodnju pšenice i povrća morati povećati za 50 posto te uključivati i mlade u poljoprivredu

Podijeli članak:

Strategija ruralnog razvoja u BiH u vremenu kada proizvodnja hrane i sama hrana postaju luksuz mogla bi postati jedan od najvažnijih dokumenata u ovoj zemlji proteklih godina, piše Večernji list BiH.

Nedavno su se domaći dužnosnici uključeni u projekt izrade strategije sastali i s predstavnicima Europske unije, gdje se razgovaralo o sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja, ribarstva, veterinarstva, sigurnosti hrane i fitosanitarne politike u BiH.

Plasman hrane

Kad BiH otvori pregovore s EU-om, poglavlje vezano uz poljoprivrednu politiku i ruralni razvoj bit će jedno od onih koje se mora riješiti ako želimo biti dio ove obitelji, stoga se i govorilo o poljoprivrednoj politici i približavanju BiH europskim poljoprivrednim politikama, osobito zbog činjenice da se u ovoj zemlji mnogo toga radi stihijski, a one zabranjene supstancije koje, primjerice, ne možete pronaći u Hrvatskoj, često su dostupne u BiH.

U strategiji ruralnog razvoja Federacije BiH do 2027. godine jasno su definirani ciljevi za što uspješniju proizvodnju i plasman hrane u budućnosti-

– Poticanje pametnog i otpornog poljoprivrednog sektora postiže se primarno kroz kvalitetno osmišljena izravna plaćanja kojima se osigurava podrška dohotku poljoprivrednika te kroz ulaganja u restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava, modernizaciju, inovacije, diverzifikaciju i primjenu novih tehnologija radi poboljšanja tržišnog položaja poljoprivrednika. Potrebno je osigurati uravnoteženiju raspodjelu podrške u korist malih i srednjih poljoprivrednika kao dodatnu podršku dohotku za održivost – stoji u dokumentu.

Kao prioritet navedena je podrška održivog dohotka i otpornosti poljoprivrednih gospodarstava kako bi se poboljšala sigurnost opskrbe hranom.

– Treba prepoznati i promicati proizvodnju hrane s posebnim i vrijednim karakteristikama, a poljoprivrednicima pomoći u prilagođavanju njihove proizvodnje zahtjevima tržišta i potrošača. Potrošačima treba u što većoj mjeri jamčiti sigurnost opskrbe hranom te osigurati da hrana proizvedena na našim poljoprivrednim gospodarstvima bude sigurna i hranjiva. Proizvodnja hrane mora biti održiva, treba težiti smanjenju rasipanja hrane i podizanju razine dobrobiti životinja. S obzirom na potrebu uspostave odgovarajućih mehanizama za upravljanje rizikom, potrebno je osigurati izdvajanja za premije osiguranja i operativne programe. Kako bi se osigurao pravedan dohodak i otporan poljoprivredni sektor na cijelom području FBiH, potrebno je dodjeljivati potporu i poljoprivrednicima u područjima s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima. Snažnije uključivanje mladih poljoprivrednika u razvoj gospodarske djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima treba biti uzeto u obzir pri dodjeli i usmjeravanju sredstava izravnih plaćanja kao dodatne podrške dohotku za mlade poljoprivrednike u početnom razdoblju nakon pokretanja poslovanja – navodi se.

Među ciljevima je istaknuta i važnost jačanja socioekonomske strukture (održivog razvoja) ruralnih područja.

– Ruralna područja su pogođena nedostatkom prilika za zapošljavanje, manjkom znanja i vještina, nedovoljnim ulaganjima u povezanost, infrastrukturu i osnovne usluge, odlaskom mladih i radno sposobnih stanovnika, pa je od najveće važnosti ojačavanje socioekonomske strukture tih područja. Zbog toga treba potaknuti zapošljavanje i ekonomski rast u ruralnim područjima, promicati socijalnu uključenost i generacijsku obnovu, podržavati uspostavu novih ruralnih lanaca vrijednosti poput obnovljive energije, novog biogospodarstva, kružnog gospodarstva i ekoturizma, stvarati povoljno okruženje za dobar rast i stvaranje radnih mjesta u ruralnim sredinama – stoji u dokumentu.

Povećati zasijane kulture

Istaknuta je i važnost da se poveća proizvodnja određenih kultura. Tako je navedeno da je povećanje opskrbe pšenice potrebno podići na značajno veću razinu, barem od 40 do 50 posto potreba s dosadašnjih od 10 do 15, a što je moguće ostvariti povećanjem zasijanih površina ovom kulturom s dosadašnjih prosječnih 20 tisuća hektara na razinu od barem 40 tisuća.

Također, u tekstu stoji i važnost intenziviranja povećanja ukupne proizvodnje povrća za barem 50 posto, sa sadašnjih 40 tisuća hektara na 60 tisuća hektara.

 

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Finski hokejaš Janne Puhakka je pronađen mrtav u svom domu u Henttaa Espoou, a...

U složenom svijetu poreskih propisa, pitanje povrata poreza često izaziva nedoumice među građanima Bosne...

Da građani u BiH loše žive i da im je sve teže preživjeti mjesec, nije novost jer to pokazuje...

Temu je kineska kompanija koja je osvojila online tržišni prostor. Temu je, podsjetimo, najpopularnija...

Bend ZAR objavio je svoj novi album “Žurim” sa deset novih pjesama, sa kojima...

Domaćica, majka, radna snaga u kući i na njivi. Za njih nema odmora, niti...