Search
Close this search box.

BiH će dobiti najsavremeniji set zakona o intelektualnom vlasništvu

Podijeli članak:

Uz podršku Europske unije, Bosna i Hercegovina značajno napreduje na polju jačanja sistema intelektualnog vlasništva, a što je ključno za bolju vidljivost, konkurentnost i zaštitu različitih vrsta proizvoda.

Kao relevantna državna institucija, Institut za intelektualno vlasništvo u Bosni i Hercegovini je u saradnji sa projektom “EU podrška pravima intelektualnog vlasništva u BiH” ušao u značajnu sferu jačanja sistema intelektualnog vlasništva. Projektom, koji finansira Evropska unija, su osigurana sredstva da BiH kroz angažman ekspertskog tima, između ostalog, dobije kompletnu novu legislativu koja se odnosi na zaštitu intelektualnog vlasništva.

“Suština je harmonizacija kompletne legislative s onim što nam donosi Evropska unija, odnosno put BiH ka Evropskoj uniji. I ja mogu reći da je Institut među prvim institucijama u BiH koje tako nešto pripremaju i da će naši zakoni koji su već spremni za parlamentarnu proceduru biti od velikog značaja da BiH dobije najsuvremenije standarde iz oblasti intelektualnog vlasništva”, rekao je ovo u intervjuu za “Nezavisne novine” Josip Merdžo, direktor Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.

NN: Evropska unija pomaže BiH da uredi način sticanja intelektualnog vlasništva. Ovaj projekat je finansiran sa 1,8 miliona evra, a jedan od rezultata projekta je da je pripremljen nacrt osam novih zakona. Možete li nam reći o kojim se to dopunama zakona radi?

MERDŽO: Kada govorimo o tih osam zakona, dio njih je novi, a dio njih je u statusu onoga što mi zovemo izmjena i dopuna postojećeg zakona. BiH je imala dosta kvalitetan sustav zakonodavnog uređenja kad je u pitanju zaštita intelektualnog vlasništva, jer je 2010. godine većina ovih zakona usvojena u parlamentu BiH i oni su u dobroj mjeri bili usaglašeni sa tadašnjim normama EU. U međuvremenu je došlo do određenih promjena kada je u pitanju patent, zaštita žiga itd. i sada su to sve teme kojima se projekat bavio, u suradnji sa Institutom i našim ljudima koji rade na tim temama. Što se tiče konkretno zakona o patentu, kroz njega će se provući određene korekcije koje omogućavaju BiH da postane punopravna članica Evropske patentne organizacije (EPO) i već su pokrenuti određeni koraci. Ministar vanjskih poslova BiH je uputio pismo predsjedniku EPO-a i mi očekujemo negdje u šestom mjesecu da će BiH biti službeno pozvana da pristupi konvenciji, a samim tim postane i članica. Takođe, zakon o žigu će se uskladiti sa najnovijim normama Evropske unije. Ali tu su i zakon o industrijskom dizajnu, o zaštiti zemljopisnog porijekla itd. Mogu slobodno da kažem da ćemo imati najsuvremenije zakonodavstvo po tom pitanju, urediće se i jedan segment koji do sada nije bio zakonski reguliran, to je pitanje reguliranja poslovne tajne u oblasti intelektualnog vlasništva. Tu je i zakon o reguliranju pozicije zastupnika za intelektualno vlasništvo, a to su odvjetnici, odnosno odvjetničke kancelarije, koje se bave zaštitom i zastupanjem stranih subjekata u Bosni i Hercegovini.

NN: Iako ističete da smo imali kvalitetan sistem kada je u pitanju zaštita intelektualnog vlasništva u BiH, činjenica je da zaostajemo puno kada je riječ o sferi medija. Fotografije se preuzimaju bez odobrenja, autorski tekstovi kopiraju… U suštini radi se o krađi za koju niko ne odgovara. Da li se nešto planira uraditi na ovom polju?

MERDŽO: U nacrtu novih zakona o intelektualnom vlasništvu u BiH jedan dio se odnosi na ovo što Vas zanima, a to je tema zaštite intelektualnog vlasništva upravo u onim sferama koje donosi suvremeni život ili suvremeno medijsko djelovanje. Ukoliko neko koristi vaš rad, fotografiju ili članak koji su objavljeni u elektroničkim medijima i ako za taj članak postoji određen link, zakonom će se vrlo precizno moći definirati da li članak ili dio članka potpada pod autorsku zaštitu. Postoji određena fleksibilnost, a to je da se u edukativne svrhe ili neke nekomercijalne mogu koristiti određeni aspekti intelektualnog vlasništva, međutim tko god ih koristi u nakani da na njima ostvari profit on mora osigurati refundaciju onome ko je izvorni vlasnik ili autor toga djela. To se odnosi i na tekst i na fotografije i sve ono što je proizvod intelektualnog rada pojedinca.

NN:A kako stojimo na indeksu globalne inovativnosti?

MERDŽO: Po indeksu globalne inovativnosti BiH je negdje oko 77. mjesta. Dakle, kad je u pitanju kompletna analiza svjetskog tržišta BiH je u nekoj sredini. Iako su neke mnogo veće zemlje iza nas, isto tako su neke manje ispred nas. Apsolutni broj prijava patenata je jako malen, da sada ne ulazim u detalje, ali to je nekada na godišnjoj razini oko pedesetak domaćih prijava. Kada gledamo na svjetskoj razini tu dominira društveni i privatni sektor dok je pojedinac skoro zanemariv. U BiH je, nažalost, obrnuto.

NN: Spomenuli ste izmjenu zakona u oblasti zaštite patenta. Koliko kod nas uopšte ima patenata koji su zaštićeni?

MERDŽO: Vrlo je mali broj patenata koji su zaštićeni. Dodatan problem predstavlja i struktura podnositelja. Kod nas su podnositelji zahtjeva fizičke osobe, dok u svijetu značajan broj, odnosno ogromnu većinu čine institucije, istraživački centri i sveučilišta. I tu je vidljivo da se u segmentu razvoja znanosti u BiH i ulaganja u istraživanje ulaže vrlo malo.

NN: Ali to automatski utiče i na ekonomiju države?

MERDŽO: Naravno da utječe i na ekonomiju. Ulaganje u istraživanje je za nekoga trošak, ali dugoročno gledano, ako to istraživanje i razvoj određenih tehnologija donese rezultate, naravno da ono može predstavljati dobit. Možemo reći da je BiH malo tržište kada gledamo na svjetsku ekonomiju, a onda čak nije ni realno očekivati da se tu neka velika, inovativna događanja pojave. Međutim, ono što je pozitivno je da smo prošle godine imali dvije prijave iz Instituta za genetičko inženjerstvo iz Sarajeva.

NN: Šta je uzrok ovakvog stanja? Da li je to komplikovana procedura, da li je u pitanju cijena ili građani nisu dovoljno upoznati s tim šta sve spada u intelektualno vlasništvo?

MERDŽO: Mislim da građani nisu upoznati i jedan od ciljeva ovog projekta je podizanje svijesti o značaju intelektualnog vlasništva. Očigledno je da javnost treba biti kontinuirano informirana i senzibilirana o tim segmentima intelektualnog vlasništva, pogotovo kada je u pitanju digitalno tržište, odnosno sfera medija i novih oblika komuniciranja. Navešću vam primjer, kada smo pokušali uz pomoć francuskog veleposlanstva u BiH da napravimo asocijaciju proizvođača sira iz mijeha, kako bi se učinili prvi koraci u zaštiti tog proizvoda, dogodilo se to da ljudi koji se bave tim poslom naprosto nisu pokazali interes.

NN: Šta mislite iz kojeg razloga?

MERDŽO: Zato što taj segment zaštite kao dodatne vrijednosti njima u ovom momentu ne znači ništa, jer oni sve što proizvedu prodaju te jednostavno ne vide da bi takva vrsta zaštite njima donijela bilo kakav benefit u odnosu na onaj koji imaju sada. U konačnici se sve svodi na procjenu koliko određen korak košta u trudu i novcu, te koji je benefit.

NN: A šta je garancija da ukoliko zaštitimo svoj patent to niko neće ukrasti, ili, na primjer, šta je autorima garancija da će njihov rad ostati zaštićen jer praktično govorimo o nečemu što nije opipljivo?

MERDŽO: Ako imamo izgrađen sustav u kojem ta garancija zakonski može biti na najbolji mogući način realizirana i ostvarena, onda je to prvi korak da vi kao novinari ili neko kao fotograf može sutra reći: “Gledaj, ovo je moj autorski proizvod koji je korišten, temeljem onoga što zakon predviđa, ja znam da mi pripada određena naknada od toga”.

NN: Onda možemo da se nadamo da će takav zakon doprinijeti regulaciji medija u BiH?

MERDŽO: Upravo to.Evo, ja još jednom moram zahvaliti Delegaciji Evropske unije u Sarajevu koja je prepoznala Institut za intelektualno vlasništvo i ovu tematiku kao iznimno bitnu u putu BiH za članstvo u Evropskoj uniji. Ovaj segment zaštite intelektualnog vlasništva prepoznat je, kako su oni to nazvali, kao moderate (umjereno pripremljen), s vremenom smo uvidjeli da je ovaj dio solidno uređen, ali da će funkcionisati još bolje nakon projekta sa Evropskom unijom, gdje imamo podršku ekspertnih timova. Mi pripremamo zakone, mislim da su četiri zakona već u fazi upućivanja prema Vijeću ministara, dakle, kroz prikupljanje onih neophodnih mišljenja nadležnih ministarstava.

NN: Ove godine je u okviru događaja na 25. Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru Institut za intelektualno vlasništvo BiH predstavio svoje aktivnosti, a osim toga ima i planirane aktivnosti u sklopu Svjetskog dana intelektualne svojine koji se održava 26. aprila. Možete li nam reći nešto više o tome?

MERDŽO: U sklopu događaja na 25. Međunarodnom sajmu gospodarstvau Mostaru, Institut za intelektualno vlasništvo BiH je održao konferenciju pod nazivom “Sustav intelektualnog vlasništva na putu BiH u Evropsku uniju”. Ovom prilikom predstavljene su aktivnosti projekta „EU podrška pravima intelektualnog vlasništva u BiH“, i u okviru toga,ključni eksperti projekta su prezentirali upravo ovo o čemu smo razgovarali, o realizaciji i pripremi zakona koji se odnose na zaštitu prava intelektualnog vlasništva. Tema druge prezentacije je bila”AI (umjetna inteligencija) u kontekstu intelektualnog vlasništva”. Takođe imamo i aktivnosti povodom 26. aprila kada se održava Svjetski dan intelektualnog vlasništvakoji koji je uspostavila Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO), a ove godine naglasak je na odnosu intelektualnog vlasništva i UN Ciljeva održivog razvoja. Institut je svake godine organizirao prigodne programe, bilo da se radi o danu otvorenih vrata ili prigodnoj konferenciji. Ove godine Institut za intelektualno vlasništvo BiH pozvao je bh. inovatore (kompanija, start up ili pojedinac) da učestvuju na javnom konkursu i predstave svoj projekt za koji smatraju da najbolje odražava odnos intelektualnog vlasništva i Ciljeva održivog razvoja (zeleni patenti, održivi žigovi isl.).

(nezavisne)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Istražioci iz više austrijskih policijskih agencija uspjeli su da razbiju još jednu narkobandu, koja...

U periodu od 2006. do kraja marta ove godine ukupni prihodi ostvareni po osnovu...

Vlasnik kompanije „Ekvator“ Đorđe Đoko Davidović, kupcima stotina stanova kojima je uzeo novac, a...

Demografska slika Bosne i Hercegovine sve je crnja. Tako se iz godine u godinu...

Njemački fudbaler Toni Kros (Kroos) najavio je kraj karijere nakon ove sezone. Za Real...

Hrvatski teniser Ivan Dodig (39) susreo se u Mostaru s novim selektorom nogometne reprezentacije...