Južna gasna interkonekcija povezuje BiH s EU i LNG Krk, jača sigurnost snabdijevanja gasom i otvara put novim investicijama.
Izgradnja južne gasne interkonekcije, koja bi osigurala snabdijevanje Bosne i Hercegovine zemnim gasom, predstavlja ključni infrastrukturni poduhvat i najveće ulaganje planirano za ovu godinu, ocijenio je u razgovoru za Fenu ekspert za energetiku i bivši federalni premijer Edhem Bičakčić.
Kako je pojasnio, riječ je o novom gasovodu koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s tržištem Europske unije i LNG terminalom na Krku, čime bi se, prema njegovim navodima, značajno unaprijedila sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom. Istovremeno bi se povećala fleksibilnost sistema i energetska efikasnost kroz diverzifikaciju izvora i pravaca snabdijevanja.
“Politički problemi s tim u vezi su riješeni, a dosta tehničkih podataka je već utvrđeno. Dolaskom novih količina gasa iz pravca Hrvatske stvaraju se preduslovi za priključenje velikih potrošača koji bi koristili prirodni gas za proizvodnju električne i toplotne energije. Osim toga, BiH bi mogla postati tranzitna zemlja za prirodni gas prema sjeveru (Hrvatska i Mađarska) i istoku (Srbija i Bugarska). To znači da će zarađivati na transportu ovog energenta prema drugim državama”, ističe Bičakčić.
U tom kontekstu, dodao je i da se ovim projektom ponovo otvara pitanje izgradnje skladišta gasa u napuštenom rudniku Tetima kod Tuzle, za koje je, kako je podsjetio, Vlada Federacije BiH još ranije dala saglasnost u periodu dok je on obavljao dužnost federalnog premijera.
Govoreći o tehničkim detaljima južne interkonekcije, Bičakčić je naveo da je na teritoriji Hrvatske planirana izgradnja gasovoda visokog pritiska od 50 bara, koji bi išao od Splita, tačnije lokaliteta Dugo Polje, do Zagvozda u dužini od 52 kilometra, uz dodatnih 22 kilometra trase od Zagvozda do Imotskog i granice s Bosnom i Hercegovinom. Ukupna dužina tog dijela gasovoda iznosila bi 74 kilometra, a za njegovu realizaciju nadležan je Plinacro, operator transportnog gasnog sistema Hrvatske.
“Očekuje se da će to finansirati Plinacro jer on će naplaćivati tranzitne takse. Potrebna sredstva su oko 170 miliona eura. Za sada se ne zna koji sve troškovi u ovo ulaze”, navodi Bičakčić.
Na teritoriji Bosne i Hercegovine, kako je dodao, planirana je izgradnja gasovoda dužine oko 180 kilometara, s ulaznom tačkom kod Posušja. Trasa bi imala dva kraka – jedan prema Mostaru, a drugi u pravcu Travnika, a procijenjena vrijednost tih radova iznosi približno 250 miliona eura.
Dodao je da će gradilište gasovoda kroz BiH sa ulaskom kod Posušja biti dugo 180 km i da će imati dva kraka – za Mostar i prema Travniku. Za te radove potrebno je oko 250 miliona eura, kaže Bičakčić.
Govoreći o kapacitetima budućeg gasovoda, Bičakčić je istakao da se planira godišnji transport oko 1,5 milijardi kubnih metara prirodnog gasa.
“O kojoj količini je riječ može se vidjeti i po usporedbi sa sadašnjom godišnjom potrošnjom u BiH koja iznosi 230 miliona kubika. Godišnji kapacitet postojećeg gasovoda je 600 miliona kubika”, pojašnjava Bičakčić.
Ukazujući na širi značaj projekta, naglasio je da bi novi pravac transporta omogućio gasifikaciju južnog dijela zemlje, ali i obezbijedio energent za nove industrijske potrošače. Također je naveo da bi nova interkonekcija i prateća gasna infrastruktura trebale biti projektovane tako da, osim prirodnog gasa, omoguće i buduću upotrebu vodonika i biogasa.
“Realizacija tog projekta ubrazala bi i realizaciju novog sjevernog pravca (Bosanski Brod ili Brčko) čime bi Bosna i Hercegovina mogla postati tranzitna zemlja za prirodni gas. Time se otvara mogućnost uključenja Banja Luke na novi gasni sistem Bosne i Hercegovine”, naglašava Bičakčić.
Prema njegovim riječima, realizaciju projekta trebalo bi pratiti i provođenje reforme gasnog sektora, podsjećajući da je taj proces započet još početkom 2000-ih godina, dok je bio na čelu Vlade Federacije BiH, te da je tada bio zamišljen veoma ambiciozno.
Podsjetio je i da je u periodu dok je obavljao funkciju predsjednika BH K CIGRE, unutar tog strukovnog udruženja vođena rasprava o snabdijevanju Bosne i Hercegovine prirodnim gasom, kada je formirana i posebna sekcija posvećena ovom energentu.
Aktuelizirajući pitanje izgradnje južne gasne interkonekcije početkom 2026. godine, Bičakčić je naveo da je pritom imao u vidu i širi globalni kontekst, ističući klimatske promjene izazvane globalnim zagrijavanjem kao jedan od najvećih izazova savremenog svijeta, s ozbiljnim posljedicama po privredu, društvo i ekosisteme, prvenstveno zbog emisija stakleničkih gasova, naročito ugljičnog dioksida.
“Zato je važno istovremeno jačati otpornost na klimatske promjene i provoditi mjere prilagodbe. Transformacija našeg društva i privrede u niskougljično okruženje treba se ostvariti kroz ulaganje u ekološki prihvatljive tehnologije, inovacije i razvoj, što će doprinijeti jačanju konkurentnosti na evropskom tržištu i omogućiti postizanje neto nulte emisije do 2050. godine”, zaključio je Edhem Bičakčić u razgovoru za Fenu.
