Račun BHRT-a ponovo je blokiran. Rješenja za problem Javnog servisa BiH se ne nazire. Prepušteni sami sebi, radnici i uprava ovog preduzeća pokušavaju naći rješenje da bi preživjeli. Iako u ovom mandatu nisu uradili ništa konkretno, iz Trojke poručuju da uslov za formiranje nove vlasti od oktobra mora da bude rješavanje BHRT-a. Ovo ostavlja pitanje da li će biti kasno? Da li Javni servis može preživjeti do tada?
Račun BHRT-a je blokiran. Razlog blokade su tužbe radnika za neuplaćeni staž. Uskoro dolaze na naplatu i veći iznosi. Dolazi i onaj od 22 miliona maraka prema EBU. Blokira li se račun BHRT-a po ovoj tužbi, izvjesno je da to vodi u mrak.
Neda Tadić, direktorica programa BHT1
„Bojim se da su dani koji su pred nama puni neizvjesnosti i da će zasita biti pitanje, ako ne dana, onda mjesec kada ćemo imati crno na ekranima Televizije BiH i šum na talasima BHT radija 1.“
Uprava i menadžment svakodnevno održavaju sastanke. Cilj je pronaći rješenje kako bi se program reducirao, ali ipak održavao. Bez političke volje i novca kojim bi se platio dug EBU teško do rješenja. Onaj ko bi mogao osigurati novac za spas BHRT-a, a to je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, odgovornost prebacuje na domaće političare. Danas je i zvanično poslao odgovor na ranije upućena pisma BHRT-a. U odgovoru na pismo Šmit ukazuje na važnost opstanka Javnog servisa BiH i neophodnost vlasti da se osigura sigurno finansiranje. Svjestan da je do rješenja teško, ali ne pomaže.
Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH
„Ne postoji jednostavno rješenje, posebno zbog političkih igara koje su na sceni. Ipak, ono što se može očekivati jeste postizanje političkog dogovora koji bi, kao prvi korak, otklonio neposrednu prijetnju opstanku BHRT-a, te time također otvorio prostor za postizanje rješenja koje bi garantiralo dugoročnu održivost BHRT-a i Javnog radiotelevizijskog sistema Bosne i Hercegovine u cjelini. Jedan od uslova za svako održivo rješenje financijskog statusa BHRT-a mora uključivati njegovo restrukturiranje, koje je godinama odgađano, a to je doprinijelo trenutnoj finansijskoj krizi.“
Uprava BHRT-a spremna je na ispunjenje zahtjeva, poručuju da teza restrukturiranja nije nova, ali do sada nije bila realna za realizaciju. Za smanjenje radnika potreban je novac koji BHRT u ovom trenutku nema.
Belmin Karamehmedović, v.d. generalnog direktora BHRT-a
„Niko ne bježi od restrukturiranja, ali svi zaboravljaju da Zakon koji je usvojen 2005. godine nije u potpunosti primjenjen. Nije nikada uspostavljena korporacija javnih emitera, tako da BHRT svo ovo vrijeme igra ulogu neke lažne korporacije jer obavlja tehničke usluge prenosa i emitovanja programa, održavanja prostora u kojem se nalazi BHRT, za FTV također. Neko bi morao da da odgovor šta je sa tom korporacijom, na koji način raditi restrukturiranje, isto te raditi ako korporacija postoji i ako ne postoji.“
U ovoj borbi BHRT je sam. Političari deklarativno daju podršku, ali izostaju konkretni koraci. No, čini se da bi se to moglo promijeniti jer u najavi su moguća rješenja.
Josip Brkić, zamjenik ministra spoljnih poslova BiH (HDZ BiH)
„Da ima političke volje, vi ne biste postavili to pitanje nego bi taj problem bio riješen. Što se tiče političke volje, ja mogu samo govoriti u ime HDZ BiH i mi imamo političku volju da se tim pitanjem bavimo i da se to pitanje riješi. Da Javni servis bude servis svih građana i pokriva sve dijelove teritorije.“
A rješenje da se novac za vraćanje duga osigura iz rezervi više puta bilo je prijedlog u Parlamentarnoj skupštini BiH. Svaki put je SNSD bio protiv. Pa i posljednji put na Vijeću ministara kada je prijedlog došao od Predsjedništva BiH. Resorni ministar Edin Forto pisao je EBU, ali za pisma je kasno.
