Izvoz je jedan od ključnih faktora ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine. Iako se suočava s izazovima poput birokratskih prepreka, visoke ovisnosti o uvoznim komponentama i političke nestabilnosti, BiH bilježi kontinuiran rast izvoza, posebno u određenim sektorima industrije. Jedan od njih je i kabelski sektor. Domaća kompanija koja bilježi silovit uspon među kompanijama koje su izvozno orjentirane – TT Kabeli Široki Brijeg, godinu je završila na drugom mjestu najvećih bosanskohercegovačkih izvoznika.
Kao vodeći proizvođač niskonaponskih kabela u jugoistočnoj Evropi, prije dvije godine je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIOBiH) bila šesta kompanija sa najvećim izvoznim rezultatom u BiH godinu kasnije peta, da bi se 2024. godine pozicionirala odmah iza lidera bh. izvoza, zvorničke Alumine. Čvrsta pozicija među 10 najvećih bh. izvoznika donijela joj je značajne prihode, koji su prema podacima FIA-e u 2023. godini iznosili 370 miliona KM, od čega na prihode od izvoza otpada nešto više od 18 miliona KM, dok je ukupna dobit preduzeća iznosila oko 20 miliona KM.
Lider u industriji kabela
Kako rastu, tako nastoje i redefinirati standarde u industriji: „S obzirom na sve što smo postigli u posljednjih 18 godina, možemo reći da je ovo tek početak“, kažu u kompaniji za Forbes BiH, prisjećajući se svojih početaka.
„Naša priča je započela u septembru 2007. godine, kada je kompanija osnovana s vizijom da postane prepoznatljiv lider u industriji kabela. Samo nekoliko mjeseci kasnije, početkom 2008. godine, krenula je testna proizvodnja sa pet prvih linija i 20 zaposlenika. Važna prekretnica u poslovanju dogodila se 2010. godine, kada je Josip Kožul postao suvlasnik sa 50 posto udjela. Njegova predanost i strateška vizija donijeli su firmi značajan zamah, a već 2011. godine postao je većinski vlasnik, postavljajući temelje za daljnji rast i razvoj. Te iste godine broj zaposlenika prešao je 50, dok su značajna sredstva usmjerena u modernizaciju i proširenje proizvodnih kapaciteta“, kažu za Forbes BiH u ovoj kompaniji.
Danas njihov tim čini oko 450 ljudi, među kojima su stručnjaci iz čak 12 zemalja. Godišnje proizvedu 35.000 tona gotovih proizvoda, od kojih 95 posto se izvozi na više od 40 tržišta širom svijeta. Jednako kako izvoze na međunarodna tržišta, tako su isto i podružnicama prisutni u nekoliko zemalja. Prvu inozemnu podružnicu, TT Cables Nordic, otvorili su u Litvi 2016. godine, čime su ušli na baltičko i skandinavsko tržište, iste godine otvorena je i podružnica u Srbiji, a kasnije su uslijedile podružnice u Hrvatskoj i Austriji, da bi prošle godine poslovanje proširili i na Rumuniju.
Široki Brijeg dom mnogih bh. kompanija
“U planu je otvaranje novih podružnica u Turskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji. Sjedinjene Američke Države također su važan dio naših dugoročnih planova”, kažu u širokobriješkoj kompaniji.
Široki Brijeg, danas jedno od ključnih urbanih središta zapadne Hercegovine, tokom stoljeća je prošao kroz dinamičan razvoj. Isprva je ime označavalo franjevački samostan i župu, potom zaselak sela Pribinovića, a kasnije i širu zajednicu koja je s vremenom prerasla u naselje, općinu i, naposljetku, cijelu okolicu.
Čvrsta pozicija među 10 najvećih bh. izvoznika donijela je kompaniji značajne prihode, koji su prema podacima FIA-e u 2023. godini iznosili 370 miliona KM.
Smješten uz rijeku Lišticu, naselje Lise u osmanskom je razdoblju bilo tek skupina mlinica, no veće promjene počele su sredinom 19. stoljeća. Ključni trenutak dogodio se 1846. godine, kada su franjevci podigli samostan i crkvu, čime je regija dobila duhovno i obrazovno središte. Infrastrukturni napredak nastavljen je 1902. godine otvaranjem ceste Mostar–Široki Brijeg–Posušje, duž koje su nicale prve gostionice, trgovine i stambena naselja.
Početkom 20. stoljeća, izgradnja skladišta za otkup duhana, škole i pošte dodatno je učvrstila ekonomsku važnost mjesta. Kasnije su nicale zdravstvene ustanove, općinska uprava, te razni poslovni i stambeni objekti. Poseban ekonomski zamah Široki Brijeg doživio je od 1930-ih, kada je postao centar eksploatacije hercegovačkih boksita, što je oblikovalo njegovu industrijsku budućnost.
Danas, grad koji je nekad bio tek mjestašce uz rijeku stoji kao simbol kontinuiranog razvoja, te je dom brojnih bh. kompanija, od kojih mnoge ostvaruju višemilionske prihode i dobiti, te osnažuju domaću privredu.
No, ne treba padati u zamku i pomislirti kako je jedan uspjeh produkt sreće ili poslovnih slučajnosti, jer dovoljno je proći kroz ovaj hercegovački kraj i vidjeti kako svako domaćinstvo praktično ima neku djelatnost, što samo potvrđuje radišnost kraja i njegovih ljudi.
Za razliku od poslovnih rezultata koji su nadaleko poznati, porodica Kožul je kroz godine zadržala diskretan profil u javnosti. Nakon smrti Josipa Kožula 2022. godine, malo se zna o nasljednicima.
„Trenutno radimo na proširenju proizvodnog pogona u Širokom Brijegu te izgradnji novog, suvremenijeg reciklažnog pogona za separaciju otpada, također, u Širokom Brijegu se trenutno radi na novoj tvornici za proizvodnju žice (Al i Cu) i vodiča (HTLS). Ukupna vrijednost investicija iznosi 25 miliona eura. Investirat ćemo i 12,5 miliona eura u proizvodni pogon u Sjevernoj Makedoniji, gdje je već pokrenuta testna proizvodnja energetskih, instalacijskih, kontrolnih i signalnih kabela (do 1kV). Naša trenutno najveća investicija je nova tvornica srednjenaponskih i visokonaponskih kabela u Hrvatskoj (općina Bedekovčina). U toku su građevinski radovi na novoj hali, a prva faza investicije uključuje proizvodnju kabela do 220kV, dok bi se u drugoj taj asortiman proširio na kabele do 500 kV. Ukupna vrijednost investicije iznosi 100 miliona eura“, otkrivaju nam u kompaniji.
Izuzetan lider
Za razliku od poslovnih rezultata koji su nadaleko poznati, porodica Kožul je kroz godine zadržala diskretan profil u javnosti. Iako je bio utjecajan, Josip Kožul nije bio nametljiv čovjek. Uvijek je bio smiren i racionalan, čak i u teškim i izazovnim situacijama. Toliko je volio svoju zajednicu i sport, da se o njemu i danas prepričava priča koja je otišla u legendu, da bi i svoj kruh podijelio ako bi to njegovom omiljenom klubu trebalo. Nakon njegove iznenadne smrti 2022. godine, malo se zna o nasljednicima i Forbes BiH prvi put otkriva detalje. Supruga, kćerka i sin nastavili su baštiniti Josipov poslovni put.
„Osim što je bio izuzetan lider, Josip je prvenstveno bio poznat kao veliki čovjek i humanitarac, duboko povezan s lokalnom zajednicom, uvijek spreman pomoći i podržati projekte od društvenog značaja. Poznato je da je Josip bio i veliki zaljubljenik u košarku, sport koji je igrao važnu ulogu u njegovom životu, zato TT Kabeli podržavaju razne lokalne sportske klubove, a posebna povezanost je uvijek sa HKK Široki, gdje smo već dugi niz godina ponosni generalni sponzori. Njegova porodica – supruga i dvoje djece – preuzeli su vlasništvo s jasnim ciljem da se nastavi put koji je Josip započeo“, kažu za Forbes BiH.
Uz Upravni odbor i svoje uposlenike, porodica Kožul nastavlja postavljati nove standarde u industriji kabela, pozicionirajući BiH na mapi globalnih biznis lidera.
