Search
Close this search box.

Banjalučani brane svoja naselja: Stop betoniranju Banjaluke!

Podijeli članak:

U periodu od 8. maja do 4. jula 2024. godine, građani i građanke Banjaluke su imali priliku da daju svoje mišljenje o nekoliko ključnih izmjena regulacionih planova u prostorima “Paskolina ciglana”, park “Kupusište”, “Centar-Aleja” i naselje “Borik”.

Danas je posljednji dan za slanje primjedbi u vezi sa izmjenama dijela regulacionog plana “Centar-Aleja”, nakon čega slijedi javna rasprava.

Svi se nadaju pozitivnom ishodu, sličnom onome koji je postignut 1. jula za lokaciju Kupusište, gde je umesto ranije planiranog nebodera odlučeno da se izgradi predškolska ustanova.

ALEJA CENTAR

Podsjetimo , nacrtom izmjena plana u naselju “Aleja-Centar” predviđeno je da na prostoru na kojem je ranijim planom planirana izgradnja škole i igrališta, budu izgrađene zgrade. Ostao je (plavom) bojom ucrtan jedan objekat javne namjene – vrtić.

Uz podršku pravnika, advokata i stručnjaka iz oblasti urbanizma, građani su proteklih dana napisali i predali brojne primjedbe na ove izmjene.

“Optimisti smo po pitanju povlačenja Nacrta, jer se čini da je Nacrt izrađen nezakonito. Jedan od razloga je što se pri izradi nacrta nije uvažio javni interes, što je obaveza prema Zakonu o uređenju prostora i građenju, a drugi je što se nije poštovalo plansko dokument višeg nivoa – Prostorni plan Grada BL iz 2014. godine”, kažu za Buku građani koji su nakon izmjena regulacionog plana “Centar-Aleja” pokrenuli i Facebook grupu “Banja Luka – Građenje za gađenje”, kako bi koordinisali aktivnosti i informisali javnost o svim problemima .

“Ovo naselje je postalo strašno, nemamo nikakve zelene površine, sve sami beton. Investitor ne misli o ljudima koji ovde žive, on želi da građevina bude od početka do kraja parcele – nema zelene površine, drveća, parkinga, a Grad sada želi da nema ni škole, ni igrališta”, kaže Daliborka Stević iz ovog naselja.

Njeno mišljenje dijeli i Zoran Pavić, čija deca idu u OŠ Branko Ćopić. Kaže da je škola prepuna, da cijelo naselje Aleja Centar i novoizgrađeno kod Delte gravitira toj školi: “Djeca i nastavnici se pate sa međusmjenama i manjkom prostora. Nedavno su prikupljali novac za paravane. I onda se pitamo zašto mlade porodice odlaze.”

BORIK

Aktivni su proteklih mjesec dana bili i mještani susjednog naselja- Borik. Oni su, takođe poslali brojne primjedbe na izmjene regulacionog plana, te održali protes zbog planirane izgradnje nebodera od 14 i 15 spratova na lokaciji Male pijace ii sedam lamela (10 spratova) u blizini i na mjestu fabrike „Fruktona“.

main image

U svojim primjedbama su naveli da planirana spratnost objekata nije prihvatljiva s aspekta urbanizma i sigurnosti, posebno zbog blizine osnovne škole. Takođe, izrazili su zabrinutost da će buduća izgradnja smanjiti postojeće zelene površine i školsko dvorište, te dodatno pogoršati problem nedostatka parking mjesta.

“Volio bih da znam jednog čovjeka koji bi rekao da je normalno da se na ovom ovdje malom prostoru, iza nas, naprave dva nebodera. To je jednostavno nemoguće, nedoder od 14, 15 spratova. To bi nam uzelo osnovni životni prostor. Hoće i kod parkinga u Beogradskoj ulici da naprave dvosmjernu ulicu, znači da dvije stambene jedinice gube parking”, izjavio je Miroslav Janjanin mještanin Borik na protestu koji je održan u ovom banjalučkom naselju.

PASKOLINA CIGLANA

I Nacrt regulacionog plana Paskolina ciglana naljutio je Banjalučane, te su peticiju protiv njega potpisale hiljade građana.

slika

Nova pobuna građana u centru Banjaluke: Nacrt regulacionog plana za „Paskolinu ciglanu“ je skandalozan, razara centar kao cjelinu! (FOTO)

BiH

Elvir Padalović

U brojnim primjedbama i prijedlozima na Nacrt regulacionog plana za Paskolinu ciglanu navedeno je da se građani protive podizanju trajnih objekata na prostoru Stare autobuske stanice između ulica Nikole Tesle i Vidovdanske, kao i izgradnji u zoni nacionalnog spomenika Vile Paskolo. Tvrde da Nacrt sadrži skandalozna rješenja koja ozbiljno narušavaju cjelovitost gradskog jezgra, te da bi se njegovom realizacijom dezintegrisala veza između istočnog i zapadnog dijela centra, ali i ignorisali kulturno-istorijski spomenici. Posebno su zabrinuti zbog isključivanja Muzeja savremene umjetnosti iz plana, što bi moglo značajno umanjiti njegovu vidljivost i kulturni značaj. Također, planirani objekti na lokaciji “Stare autobuske” kritikovani su zbog potencijalnog negativnog uticaja na životnu sredinu i kvalitet života stanovnika tog područja, uključujući i povećanje temperature u ljetnim mjesecima.

GDJE JE URBANISTIČKI PLAN?

U sva četiri nasellja, građani su po tražili hitno usvajanje urbanističkog plana za Banjaluku, kao strateškog dokumenta prostornog uređenja višeg ranga, sa kojim moraju biti usklađeni svi regulacioni planovi.

Kritike se posebno usmjeravaju na nedostatak usklađenosti postojećeg plana s potrebama očuvanja infrastrukture i zaštite okoliša, što je vidljivo u primjerima izgradnje visokih zgrada bez adekvatne infrastrukture.

Inače posljednji doneseni Urbanistički plan grada Banjaluka je iz 1975. i važio je do 1990. godine, a poslije su predlagani određeni nacrti.

“Grad je po zakonu dužan da usvoji Urbanistički plan, a prema dostupnim informacijama izrađen je nacrt Urbanističkog plana, te je isti prošao javnu raspravu na koji su dostavljene primjedbe građana i ostalih zainteresovanih lica, ali već duži vremenski period se ništa ne preduzima na usvajanju plana. Nedopustivo je sjeckanje našeg grada na način na koji se to čini od strane gradskih vlasti, propuštanjem zakonom propisane dužnosti da se usvoji urbanistički plan. Gradski organi selektivno vrše svoja javna ovlaštenja i dužnosti, na što po zakonu nemaju pravo: sa jedne strane, izbjegava se zakonom propisana dužnost da se usvoji urbanistički plan, a sa druge strane, gradski organi se obilato koriste javnim ovlaštenjem da donose regulacione planove – čime se doslovno sjecka grad – navodi se u nekim od primjedbi koje su u proteklih mjesec dana dostavljene u Gradsku upravu..

ANKETA: KAKO DA BANJALUKA BUDE BOLJI GRAD?

I anketa Buka magazina pred lokalne izbore u oktobru- “Kako da Banjaluka bude bolji grad?” pokazala je da građani betonizaciju grada vide kao jedan od ključnih problema. Ova zabrinutost jasno ukazuje na potrebu za većom transparentnošću i uključivanjem javnosti u procese urbanog planiranja.

Predstojeći izbori pružaju priliku da se političari pozovu na odgovornost i da se njihovi programi usmjere prema stvarnim potrebama zajednice.

 

 

(buka)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

​Evropska fudbalska asocijacija (UEFA) objavila je da je ukrajinski tim Dnjepar-1 izbačen iz njenih...

Proteklog vikenda u Sanskom Mostu u jednom stambenom objektu prijavljena je krađa čak 1,6...

Nijedan herbicid nije potpuno bezopasan, a prirodno, netoksično rješenje, krije se u kuhinji: natrijum...

Američki globalni proizvođač električnih automobila Tesla će sljedeće godine početi koristiti humanoidne robote, izjavio...

Danas se u Bosni očekuje umjereno, ponegdje pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini sunčano uz...

Naučnici su testirali morske pse u moru u blizini brazilske obale i otkrili da...