Mada je prvi mandat Donalda Trumpa bio “relativno neuzbudljiv” što se tiče Bosne i Hercegovine, ovaj put to možda neće biti tako, piše politički analitičar Jasmin Mujanović. On predviđa da će njegova administracija biti željna neke vrste “dogovora” na Balkanu, a ako to ne uspije u vezi Kosova, okrenuti će se BiH. Međutim, nejasno je kako bi to moglo izgledati jer pitanje šta on i ljudi oko njega “vide” u BiH – a s obzirom na to da je Trump nepredvidiv, “sve su opcije na stolu”.
Kraj modernog “evropskog projekta”
Prema Mujanoviću, za regiju i Evropu u cjelini je ključno pitanje da li će Trump zaista napustiti Ukrajinu i, ako to učini, u kakvom će to biti obliku.
“Trump i njegov krug potpuno su transakcionalni u svojoj koncepciji vanjskih odnosa, tako da će sve ovisiti o tome gdje vide bolju “ponudu”. Rusija će sigurno dati ponudu; vjerovatno je već i dala”, piše on.
Također, on navodi da je nejasno koliko su Trumpove prijetnje o povlačenju iz NATO-a vjerodostojne, a ako je ozbiljan, tada šanse Ukrajine protiv Rusije “padaju gotovo na nulu”.
Pročitajte još
“To također znači kraj modernog “evropskog projekta” kakvog poznajemo. Novi “gvozdeni zid” past će preko kontinenta, a “stare” prijestolnice, Berlin i Pariz, bit će okrivljene – i s pravom – od strane bivših istočnih saveznika. Oni se neće predati Moskvi jer znaju težinu ruske čizme. Njemački i francuski strateški provincijalizam mogli bi ubiti posljednje ostatke “euroatlantskog” poretka”, piše on.
Mujanović navodi da, ako dođe do najgoreg, “evropska kohezija, koja je oduvijek bila više slogan nego stvarnost, potpuno će se fragmentirati i ostat ćemo s nizom suprotstavljenih saveza u stilu “male antante””.
On predviđa da bi se u tom slučaju u širem istočnom dijelu Evrope vjerovatno stvorilo nekoliko blokova.
“Neki će sigurno skliznuti prema Rusiji, dok će drugi možda gledati prema Turskoj (i to ne nužno samo zemlje s većinskim muslimanskim stanovništvom). Malo će ih gledati prema “propalim snagama” u Parizu i Berlinu”, piše on.
Neizvjesnost za BiH
Mujanović smatra da je nejasno kako će apetit Trumpove administracije za “dogovorom” odgovarati vladi Kosova na čelu s premijerom Albinom Kurtijem, koja je i dalje popularna i koja je na mnogo načina došla na vlast zbog svog izraženog protivljenja prvobitnim prijedlozima o “razmjeni teritorija”. Stoga, on se pita da li bi Kurti mogao dati “uvjerljivu kontra-ponudu”.
Što se tiče druge “glavne konfliktne tačke” u regiji, Bosne i Hercegovine, Mujanović navodi da je Trumpov prvi mandat bio “relativno neuzbudljiv”.
Međutim, ističe da ovaj put to možda neće biti tako.
“Ako Richard Grenell i ostali budu željeli dogovor za Balkan, a ne budu ga mogli ostvariti na Kosovu, okrenut će se BiH. Pogotovo s obzirom na 30. godišnjicu Daytona 2025.”, predviđa on.
Mujanović smatra da je Biden je bio “katastrofa za Bosnu” i da je njegov mandat označen “najznačajnijim porastom sektaštva od originalnog Dejtonskog sporazuma”.
On navodi da je velika nepoznanica u vezi s potencijalnim angažmanom Trumpove Bijele kuće u BiH, ako se i dogodi, šta on i njegovi ljudi “vide” u BiH?
“Mogućnosti se kreću od atavističke islamofobije koja bi mogla pružiti veliki vjetar u jedra srpskog secesionističkog režima u Banjaluci, s kojim Grenell već ima (in)direktne veze putem Vučića, do nekog paketa ustavnih reformi koje bi mogle biti blage po sadržaju, ali ipak omogućiti Bijeloj kući naslove koje Trump priželjkuje. Ako Trump i njegov tim vide Dayton kao projekt demokrata, mogli bi ga pokušati potpuno ukloniti. Kako bi to moglo izgledati, teško je predvidjeti. Prerano je prognozirati sadržaj bilo kakvih takvih “reformi”, ali kao i sa svime što Trump radi: sve opcije su na stolu, stvarno, na svim osama”, piše Mujanović.
“Agent haosa”
Dalje navodi da je, na makro nivou, Bidenova politika prema Zapadnom Balkanu bila “toliko razočaravajuća da je lako reći “ne može biti gore””.
“Ali naravno, može biti. No, hoće li biti, zaista je nejasno. Trump je agent haosa, koji djeluje na prolazne, sebične impulse. Oni se ne mogu predvidjeti u pravom smislu riječi jer zavise od mahinacija jednog čovjeka”, piše Mujanović.
Na kraju, on iznosi zaključak da sve ovo zavisi od “stepena haosa i krize koja slijedi u samim Sjedinjenim Državama”.
Objašnjava da sada postoji mnogo manje zaštitnih mehanizama za očuvanje ustavnog poretka i demokratije nego 2016. godine, te da je sada i Trumpova opozicija znatno slabija.
Trump je također ojačan. Naime, njegova pobjeda ovaj put je mnogo uvjerljivija nego 2016. godine, a okružen je pravim pristalicama i tvrdolinijašima. Prema Mujanoviću, u SAD su “odrasli u prostoriji” odavno nestali, a oni koji su ostali s Trumpom imaju misiju da “(ponovo) oblikuju” Ameriku. U kojem obliku će se to manifestirati i kako će američka javnost reagirati ostaje da se vidi. Ovisno o rezultatima izbora za Kongres, možda će biti donekle “ograničen”, ali čak je i to sve manje vjerovatno. Međutim, Mujanović ocjenjuje da, ako Trump sprovede svoju carinsku politiku i to “dovede američku ekonomiju u krizu”, mogao bi već biti “otpisan” do 2026. godine.
“Ali, opet, Trump je agent haosa. A stvar s haosom je u tome što je po definiciji nepredvidiv. Nasilje je ponovno postalo značajna karakteristika američkog života i politike. Američka javnost možda je zanemarila 6. januar, možda čak i ponovljene pokušaje atentata na samog Trumpa – to je nejasno prema dostupnim podacima – ali duh nasilja je sada očigledno pušten iz boce. I nastavit će se uvlačiti u pore ove zemlje, trujući njenu srž. Isprva će se možda činiti neuzbudljivim, ali tada bi vitalni organi ustavne demokratije i vladavine prava mogli jednostavno svi zakazati”, piše Mujanović.
“Polako, a onda odjednom, nekada moćna republika uništava se haosom i nasiljem, a s njom će i svijet koji je stvorila nakon 1945. godine biti ostavljen u ruševinama”, dodaje on.