Rijeka Amazon je dugačka 7.000 kilometara, ima gotovo 10 hiljada pritoka, te više vode nego Nil i Mississippi zajedno, mjestimično je široka i po 10 kilometara, dok se za kišnih sezona može proširiti i na 50 kilometara. Prašume i divljina koje ju okružuju tvore fascinantan ekosistem, a njene obale mame brojne avanturiste i putnike – baš zbog toga što je impresivna, ali i neistražena i opasna.
Da su njene prašume duboke i neistražene, da je stanište anakondi i nekih od najopasnijih pauka svijeta… to je općepoznato. Neki su spremni prevladati te strahove, a nekima baš to dodatno zadovoljava adrenalin.
Područje oko rijeke Amazon može biti opasno, naročito za strance koji dolaze bez iskustva, prethodne pripreme i kontakata među stanovnicima obližnjih područja.
Krokodili i malarija
Već na prvi pogled rijeka Amazon ne ulijeva neko povjerenje. Zbog njene smećkaste i muljevite boje ne može se naslutiti šta sve pliva ispod površine, a i nije baš voda kojom se želimo zagrcnuti plivajući u njoj. Smeđa boja dolazi od sedimenta koji nose njene struje. Dnevno se iz njenog ušća u Atlantski okean izlije čak 1,3 miliona tona komadića kamenja, zemlje i gline koje dovuče sa sobom.
Broj krokodila smanjio se kako je ova rijeka bujala, pa danas u njoj žive samo četiri vrste. Sve su četiri kajmani, među kojima je najveći crni kajman, poznat i kao “čudovište Amazona”. Srećom, čudovište je samo veličinom jer može doseći i šest metara dužine, no on uglavnom jede manje životinje poput rakova, ptica, kornjača i riba. Rijetko se počasti većim plijenom, tako da uglavnom ne napada ljude.
Veća opasnost vreba ljude od napada povraćanja i dizenterije, groznice, kolere, malarije, Chagasove bolesti ili lišmanijaze. Zbog toga se prije putovanja u Amazon savjetuje nošenje pribora prve pomoći, odsjedanje u blizini apoteka i bolnica, nošenje dugih rukava i zaštitne odjeće te veliki oprez prilikom konzumiranja hrane i vode.
Naoružani pauci, električne jegulje…
U prašumama i vodama Amazona žive neke od najopasnijih životinja. Brazilski lutajući pauk smatra se jednim od najotrovnijih pauka svijeta, a poznat je i pod manje simpatičnim nazivom “naoružani pauk” i “ubica”. Borben i malo lud, taj će se pauk uzdići na sve svoje stražnje noge te krenuti u kontranapad ako ga isprovocirate, a njegov ugriz, između ostalog, može uzrokovati višesatnu erekciju nakon koje slijedi neplodnost.
Još jedno fascinantno stvorenje jeste električna jegulja, tj. čak dvije novootkrivene vrste tih riječnih ubica. Jedna od njih je tzv. Electrophorus voltai, koja ima naboj od čak 860 volti – dovoljan da ubije konja ili krokodila, a svojim udarom može uzrokovati prestanak disanja i utapanje čovjeka čak i u plićim vodama.
Tu je i pirana crvenog trbuha čiji zubi režu meso poput noža, uključujući i ljudsko.
Od anakondi i škorpija do žutih žaba i mrava koji nose nadimak “metak” (jer je bol koji izaziva njihov ugriz uporediv s bolom koji čovjek osjeti kada je ustrijeljen), Amazon ulijeva dovoljno strahopoštovanja i potrebe za oprezom.
Veliki i prljavi poslovi
Kako bi dokazali snagu i izdržljivost, brazilski vojnici ovdje održavaju treninge. U tome im se ponekad priključuju i trupe iz Kolumbije, Perua i SAD, a posebno su se intenzivni treninzi održavali u trenucima kada su susjedne latino države očekivale masovan broj venecuelanskih izbjeglica. S druge strane, u prašumama Amazona vlada i potpuno bezakonje.
Britanski novinar Dom Filips (Phillips) i lokalni stručnjak Bruno Pereira, koji ga je vodio kroz predjele Amazona, ubijeni su tokom Filipsovog pokušaja da istraži trgovinu drogom, ilegalno iskopavanje zlata i ribarstvo u tom području. Još nije poznato imaju li njihova ubistva veze s otkrićima na koja su naišli tokom istrage, ali ta je mogućnost svakako velika.
Na ruti droge ističe se grad Leticia. Smješten je na obalama Amazona, na mjestu na kojem se dodiruju tri državne granice: brazilska, kolumbijska i peruanska. Odmah preko puta nalazi se i grad Tabatinga, koji kotira visoko na svjetskoj ljestvici opasnih gradova upravo zbog nasilja i ubistava, koji prate trgovinu drogom i sukobe raznih kartela.
Osim trgovine drogom divlja i trgovina zlatom. Ilegalni rudnici zlata postoje neovisno o zakonima koji štite domorodačke zajednice na tim područjima, pa se taj problem sve češće spominje pod imenom amazonska zlatna groznica. Iskopavanje zlata podrazumijeva aktivnosti koje štete osjetljivom ekosistemu, a pogađaju i same ljude. Otrovne hemikalije završavaju u zemlji i vodi, usput se vrši i ilegalan lov na egzotične životinje, a plemena koja žive izvan civilizacije u dodiru s rudarima i dilerima zlatom upoznaju strahote (dječije) prostitucije i trgovine ljudima, alkoholizma i nasilja. Područja u kojima se odvijaju te aktivnosti nisu mjesta u koja je preporučljivo zalaziti.
Duboko u amazonskim prašumama
Sve to samo je djelić onoga što se događa duboko u amazonskim prašumama. Prema procjenama, samo u brazilskom dijelu Amazona postoji stotinu plemena s kojima još nismo stupili u kontakt te gotovo 160 kopnenih sisavaca i čak 30.000 biljnih vrsta koje još nismo otkrili. Pridodajmo tome i činjenicu da svake godine u tom bogatom sistemu niknu brojne nove vrste biljaka, riba, ptica i sisavaca.
Ono što možda najviše fascinira, straši, ali i mami kod amazonske prašume jest činjenica da zapravo još nismo ni otkrili sve što se u njoj skriva…
