Bosna i Hercegovina godinama je zemlja iz snova za sve koji vole bahatu vožnju i dokazivanje za upravljačem. Za njih prometni propisi kao da ne postoje. Njima nisu važna ograničenja brzine i ne žele propustiti ni jednu priliku da nekoga preteknu. Kada te prilike nema, onda je sami izmisle dovodeći u rizik i sebe i druge sudionike u prometu.
Nerijetko najveće žrtve njihova divljanja na cestama budu upravo nedužni vozači, a nažalost, nekada i pješaci koji se nađu u pogrešno vrijeme na pogrešnom mjestu. Bahati vozači predstavljaju ozbiljnu prijetnju sigurnosti na cestama i nužno ih je ozbiljnije sankcionirati.
Povećane sve stavke
Zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović i Jasmin Imamović uputili su u parlamentarnu proceduru izmjene Zakona o osnovama sigurnosti na cestama u Bosni i Hercegovini.
Pročitajte još
Uz pomoć kolega zastupnika, stručnjaka iz pravosuđa, sudskih vještaka i stručnjaka iz oblasti prometa kreirano je zakonsko rješenje čiji je cilj dati u ruke alat policiji i pravosuđu kako bi prevenirali tragedije u prometu kojima često svjedočimo i sve sudionike u prometu učinili odgovornijim.
Ključni segmenti zakona su, među ostalim, popravak definicija nekih pojmova kako bi se izbjegle manipulacije na sudovima koje završavaju izostankom kažnjavanja, definiranje obijesne, odnosno bahate vožnje kao postupanja vozača u gruboj suprotnosti s pravilima prometa, mogućnost trajnog oduzimanja vozila, kazna od 2000 do 3000 KM, šest mjeseci oduzimanja vozačke dozvole i dva kaznena boda za bahatu vožnju.
– Ako je bahatom vožnjom izazvana prometna nesreća, definirana je kazna od 3000 do 5000 KM, devet mjeseci oduzimanja vozačke dozvole i četiri kaznena boda. Kazna od 200 do 400 KM definirana je za korištenje mobitela u vožnji, nevezivanje pojasa i korištenje uređaja za ometanje radara. Ako je korištenje mobitela uzrok prometne nesreće, predložena je kazna od 400 do 2000 KM, oduzimanje vozačke dozvole od 1 do 6 mjeseci i dva kaznena boda – neka su od zakonskih rješenja.
Magazinović i Imamović posebno ističu kako su svjesni potrebe da se mijenjaju i drugi segmenti zakona, ali da su se za ove izmjene kao prioritet odlučili nakon brojnih sastanaka s ljudima iz pravosuđa i policije, na kojima je ponavljano da se prioritetno moraju rješavati najveći uzročnici prometnih nesreća sa smrtnim ishodom, prije svega brzina, korištenje alkohola i droge, grubo kršenje prometnih propisa i korištenje mobitela. Zakon je upućen u redovitu proceduru kako bi svi zastupnici koji to žele mogli dati svoj doprinos, priopćeno je iz Zastupničkog doma BiH.
– Početkom godine s kolegom Jasminom Imamovićem najavio sam upućivanje u proceduru izmjena Zakona o osnovama sigurnosti na cestama u BiH. Tražili smo i dobili pomoć tužitelja, sudskih vještaka, pravnika… Cilj nam je policiji dati u ruke alat da potencijalne ubojice skloni s ceste, ali i da sve druge sudionike u prometu učinimo odgovornijim. Zakon je gotov i predan u proceduru. Siguran sam da će potaknuti mnoge na razmišljanje, nadam se i djelovanje, po pitanju velikog problema koji imamo u prometu – naveo je Magazinović na svom Facebook profilu.
Naveo je kako je zakon upućen u redovitu proceduru kako bi svi zastupnici mogli dati svoj doprinos.
– Naravno kako smo svjesni potrebe da se mijenjaju i drugi segmenti zakona, ali kada smo pitali ljude iz struke što je sada prioritet, rečeno nam je brzina, alkohol, narkotici, grubo kršenje prometnih propisa, korištenje mobitela…. – naveo je.
Rast zaposlenosti
Država konačno mora uvesti red, barem u domeni sigurnosti u prometu. Neka rješenja za obuzdavanje divljanja za upravljačem primijenjena u ozbiljnim državama pokazuju da se može. Primjerice, u Njemačkoj se vozačima uhvaćenim s alkoholom ili drogom u krvi oduzima dozvola, a potom ih se vodi na tzv. idiotentest (službeno MPU). Riječ je o medicinskoj i psihološkoj provjeri sposobnosti vozača koji uporno ponavljaju prekršaje (čak i pogrešno parkiranje).
Kolokvijalni naziv testa svjesno je pomalo degradirajući i uperen je protiv vozača koji misle da su iznad zakona i drugih građana. Proistekao je iz shvaćanja u Njemačkoj da su prekršitelji prometnih propisa vrlo opasni prijestupnici. Zakonska i praktična bit testa je u tome da se na medicinskom i psihotestu mora postići odličan rezultat kako bi se dozvola vratila. Možda je iluzorno očekivati da su u BiH spremni donijeti neko slično rješenje, ali pogledamo li profile ubojica za upravljačem, kojih je posljednjih godina bilo više, čini se da bi to bilo sasvim opravdano.