Akademik Sulejman Redžić (1954-2013)

Podijeli članak:

Početkom 2013. godine u januaru mjesecu na neobjašnjen i tragičan način, prerano i iznenada prekinut je život velikog i neumornog čovjeka i jednog od najvećih ekologa s prostora ex Jugoslavije i šire. Nakon 15 dana traganja nađeno je njegovo tijelo u kanjonu rijeke Miljacke.

Svi građani Sarajeva, Bosne i Hercegovine, i svi ekološki poslenici širom bivše Jugoslavije i šire s nevjericom i tugom su primili vijest da je prestalo da kuca srce jednog od najvećih doajena ekološke nauke na našim prostorima.

Akademik Sulejman Redžić je rođen 1. februara 1954. u Jajcu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Nakon toga je upisao studije biologije – smjer eksperimentalni – na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1977. Na istom Fakultetu završio je i postdiplomske studije iz ekologije i zaštite životne sredine, magistrirao 1982. i doktorirao 1990. godine, pod rukovodstvom i mentorstvom prof. dr Radomira Lakušića, rođenog beranca i jednog od najznačajnijih biologa i ekologa Crne Gore i balkanskih prostora.

Dodatno obrazovanje Akademik Redžić sticao je studijskim boravcima u više naučnoistraživačkih institucija: Odjelu Ekologije biljaka i geobotanike Zavoda za botaniku Prirodno – matematičkog fakulteta Univerziteta u Zagrebu; Royal Botanic Garden, Edinburgh u Velikoj Britaniji; University Botanic Garden, Cambridge; Department of Plan Sciences of Cambridge University, Engleska; Departmet of Ecological Botany Uppsala Univerzity, Švedska; Botanic Garden and Demartment of Vegetation Ecology, La Sapienza, Università di Roma, Italija; Det Naturvidenskabelige Fakultet, Kobenhavns Universitet, Danska; Faculty of Science University of Kingston; Ege Tarımsal Araştırma Enstitüsü (ETAE), Izmir, Turska; Universitat Politècnica de Catalunya, Barcelona, Španija; Department of Pharmaceutical Sciences, University of Graz, Austrija; Fatih Üniversitesi, Istanbul, Turska; Orto Botanico dell’Università di Pisa, Italija, itd.

Akademik Sulejman Redžić je bio redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (naučna oblast ekologija i zaštita životne sredine). Izvodio je visokoškolsku nastavu na Prirodno-matematičkom, Farmaceutskom i Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Visokoj zdravstvenoj školi u Sarajevu, Prirodno-matematičkom i Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, Biotehničkom fakultetu u Bihaću i td.. Postdiplomsku nastavu izvodio je na više fakulteta: Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu; “State Magnament and Humanitarian Affairs” (Univerzitet u Sarajevu i Univerzitet “La Sapienza”, Rim); Prirodno-matematički, Farmaceutski, Mašinski, Poljoprivredni, Šumarski i veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu; Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli; Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici; Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i dr.

Područja naučnog interesa akademika Sulejmana Redžića bila su izuzetno široka i kompleksna: ekologija (sinekologija, singeneza, teorijska ekologija, autekologija biljaka, humana ekologija, ekološko modeliranje, molekularna ekologija); biogeografija (horologija, fitogeografija, filogeografija, endogeneza); zaštita životne sredine (globalna ekologija, ekološko planiranje, održivi razvoj, zaštita prirode, ekološko inženjerstvo, ekološka konzervacija i restauracija, obrazovanje, informisanje, ekološka kultura, ekomenadžment, ekoturizam i dr).

Akademik Redžić je rukovodio mnogim međunarodnim, nacionalnim, regionalnim i lokalnim projektima i sudjelovao s referatima na oko sto naučnih skupova u zemlji i inostranstvu, od kojih su neki organizovani u Crnoj Gori. Njegova bibliografija je više nego impresivna, s prestižnim referencama i sadrži preko 700 jedinica. Objavio je više od 270 naučnih radova i brojne stručno-popularne članke. Njegovi naučni radovi navode se u mnogim svjetskim bazama podataka i citirani su u mnogim naučnim časopisima i knjigama domaćih i stranih autora. Autor je 15 knjiga i monografija, kao i 5 monografija koje se nalaze u međunarodnoj bazi podataka, kao i velikog broja naučnih radova monografskog karaktera i originalnih naučnih i stručnih publikacija, koje su se u značajnoj mjeri odnosile na prostor Dinarida u širem smislu, pa samim tim i na Crnu Goru.

Bio je dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, osnivač je Centra za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Laboratorije za palinologiju pri Centru za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu – prve u Bosni i Hercegovini. Za dopisnog člana ANUBIH izabran je 2008. godine. Zahvaljujući svom širokom naučnom opusu stekao je visok renome u domaćim i stranim naučnim krugovima, pa se tako našao i kao jedini predstavnik iz BIH među saradnicima globalnog i veoma značajnog projekta Ujedinjenih nacija – Millennium Ecosystem Assessment, projekta koji je uključivao preko 1000 naučnika iz gotovo 200 država. U okviru bogatog radnog iskustva u okviru više akademskih zvanja prof. Redžić je obavljao i niz odgovornih dužnosti, pomoćnik ministra za životnu sredinu u Ministarstvu prostornog uređenja, resursa i okoliša u Vladi Bosne i Hercegovine, menadžer za životnu sredinu u Business Finance United State Agency for International Development u uredu u Sarajevu, Predsjednik Kluba nezavisnih intelektualaca BIH – Krug 99., rukovodilac i konsultant u domaćim i međunarodnim projektima i tijelima iz sfere ekologije, obrazovanja, upravljanja biodiverzitetom, ekološkim rizicima i td.

Veze akademika Redžića s Crnom Gorom bile su bliske i plodotvorne i nijesu prekidane ni za vrijeme teških ratnih sukoba. Kao student, a kasnije kao asistent i najbliži saradnik prof. dr Radomira Lakušića je imao priliku da se uključi u značajne ekološke projekte koji su bili vezani za granične prostore Crne Gore i Bosne i Hercegovine, kao što su: Vegetacijska karta Jugoslavije – djelovi za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru; Istraživanje refugijalnih staništa u slivu rijeke Drine s akcentom na kanjone Tare, Pive, Komarnice, Lima i njihove pritoke; Horološka – ekološka i floristička diferencijacija šuma i šikara s bjelograbićem i crnim grabom na prostoru Jugoslavije; Diverzitet alpske i subalpske vegetacije jugoistočnih Dinarida i zapadnog Balkana, Diverzitet i zaštita medicinske i aromatične flore u Crnoj Gori; Biosistematska istraživanja pojedinih značajnih rodova i vrsta biljaka, kao i fitocenološka, sintaksonomska i horološka istraživanja specifičnih biljnih zajednica na području Dinarida; Ekosistemi Dinarida; Visokoplaninska vegetacija Dinarida, Vegetacijska, floristička, horološka i ekološka istraživanja planina: Durmitor, Prokletije, Bjelasica, Orjen, Maglić, Volujak, Bioč, Pivska planina i td.

Akademik Redžić je stvorio brojna i značajna sintetska djela. Veliku popularnost i najviše ocjene su dobile njegove nadaleko poznate televizijske emisije o prirodnim vrijednostima i biodiverzitetu Bosne i Hercegovine, Crne Gore i ex Jugoslavije. Veliki broj studenata, postdiplomaca i doktoranata iz Crne Gore opredijelio se da im profesor Redžić bude mentor. Neki od njih su danas poznati prosvjetni, naučni i kulturni radnici, kao i univerzitetski profesori u Crnoj Gori i okruženju. U zadnje 3 decenije akademik Redžić je učestvovao na skoro svim biološkim i ekološkim kongresima u Crnoj Gori od VII-og, odnosno zadnjeg kongresa biologa Jugoslavije održanog 1986. godine u Budvi, pa do 2013. godine. Bio je i predsjednik naučnog odbora naučnog kongresa “Prirodne i društvene vrijednosti Dinarida” koji je u maju 2007. godine održan u Crnoj Gori u Beranama. Andrijevici i Plavu u organizaciji Zavoda za zaštitu prirode Crne Gore i Društva ekologa Bosne i Hercegovine i sarađujućih institucija i pokroviteljstvom Vlade Crne Gore. Bio je član naučnog odbora i naučnih kongresa (uglavnom s plenarnim referatima) posvećenih jubileju ekološke države Crne Gore, kongresa posvećenih četiri i pet decenija Zavoda za zaštitu prirode Crne Gore i Instituta za biologiju mora u Kotoru, više kongresa ekologa Crne Gore s međunarodnim učešćem, kao i naučnih skupova iz sfere ekologije koje je organizovala Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Zavod za zaštitu prirode, Nacionalni parkovi Crne Gore i dr. institucije u saradnji s resornim ministarstvima Vlade Crne Gore i pojedinim opštinama. Svoje naučne i stručne radove u Crnoj Gori je objavljivao u Glasniku Odjeljenja prirodnih nauka Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Glasniku Zavoda za zaštitu prirode Crne Gore, Časopisu „Poljoprivreda i šumarstvo“, “Naturi Montenegrini”, i zbornicima s naučnih kongresa i simpozijuma. Bio je veliki poznavaoc, neumorni istraživač i zaljubljenik u prirodu Crne Gore i raskošnih i neponovljivih Dinarida u cjelini, koje je redovno sa svojim kolegama, domaćim i stranim istraživačima, studentima, planinarima i televizijskim ekipama redovno svake godine posjećivao i o tome ostavio vrijedne naučne priloge, studije, zapise i naučno-popularne tv emisije.

Opraštajući se od akademika Sulejmana Redžića uvaženi prof. dr Tarik Kupusović je rekao ”Postoje četiri vrste ljudi, oni koji rade i stvaraju, drugi koji se čude prvima i onome što su stvorili, treći koji gledaju kako se stvara i nalaze mane stvorenom i četvrti koji stalno sanjaju i očekuju od drugih da stvaraju. Akademik Redžić me je naveo na pomisao da postoji i peta grupa ljudi: oni koji rade i stvaraju, ali i sanjaju i očekuju od drugih da i sami stvaraju”.

Prof. Redžić, kao ugledni akademik, ekolog, humanista, pedagog i prije svega veliki čovjek će zauvijek ostati u sjećanjima svojih prijatelja, studenata, kao i svih koji su ga na bilo koji način poznavali. Akademik Redžić je i do sada a i ubuduće će biti uzor i putokaz novim generacijama kojim putem i na koji način treba ići u životu, koristeći tradicionalne i etičke principe koji se baziraju na afirmaciji i poštovanju struke i nauke, iskonskih prirodnih i ukupnih kulturnih vrijednosti svoje države, okruženja i planete zemlje u cjelini.

Svima u Crnoj Gori koji su na bilo koji način poznavali Akademika Sulejmana Redžića, a pogotovo prijateljima, ostaće u neizbrisivom sjećanju, kao ljudska i intelektualna gromada, čovjek institucija, vanserijski naučnik, humanista bez premca i prijatelj za divljenje i trajno poštovanje.

Dr Zlatko Bulić, dipl.biol

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Slavni glumac Serhio Kalderon preminuo je u 77. godini. Holivudska zvijezda, poznat po svom...

Osnovna ogledna škola Vladislav Ribnikar će ostati škola, odlučila je danas Vlada Srbije.

Reprezentativcu Bosne i Hercegovine Anelu Ahmedhodžiću od danas je dodatno skočila vrijednost na specijaliziranom...

Za srijedu, 7.6.2023. godine, zakazana je 16. redovna sjednica Općinskog vijeća Jajce. Sjednica će...

Povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine, Općina Jajce, uz podršku Misije OSCE-a u BiH...

Adnan Spahić, brat mlade doktorice Azre Spahić, koja je u petak, 26. maja, smrtno...