Search
Close this search box.

Aarhus tužio Vladu FBiH zbog prenamjene šumskog zemljišta u građevinsko

Podijeli članak:

Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH” je službeno podnijelo tužbu protiv Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Vlade Federacije BiH zbog nezakonitog rješenja kojim se dozvoljava prenamjena šumskog zemljišta u građevinsko.

Ovo udruženje, koje djeluje na polju zaštite okoliša i prirode, zatražilo je pravdu zbog, kako navode, nepravilno primijenjenog materijalnog zakona, kršenja pravila postupka i pogrešno utvrđenih činjeničnih stanja prilikom donošenja rješenja.

Tužba se temelji na rješenju izdatom 19. oktobra 2023. godine, kojim se zainteresovanoj strani JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar dozvoljava prenamjena šumskog zemljišta za izgradnju odlagališta inertnog materijala i pristupnog puta u naseljenom mjestu Karadaglije, općina Tešanj.

Ovo rješenje doneseno bez adekvatnog zakonskog okvira, s obzirom na to da Federacija BiH već petnaest godina nema usvojen Zakon o šumama, te da su šume i šumsko zemljište državna imovina kojom može raspolagati isključivo Bosna i Hercegovina kao njen titular. Osim toga, javnost nije bila uključena u proces donošenja rješenja, što je suprotno Zakonu o zaštiti okoliša FBiH i Aarhuskoj konvenciji.

Mještani Tešnja su saznali za razmjere devastacije i sječe šume tek nakon što je rješenje već bilo provedeno, što dodatno naglašava manjkavost cijelog postupka.

“Rješenje Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH kojim se dopušta gola sječa visokovrijedne šume na površini veličine 28 nogometnih igrališta direktno krši odluku Parlamenta Federacije BiH kojom se Crni vrh odnosno Kraljevo brdo u općini Tešanj označavaju kao vrijedno prirodno nasljeđe koje je potrebno zaštiti”, kazao je Davor Šupuk, te dodao: “Da ovakvo rješenje nije slučajno svjedoči odluka Vlade FBiH da ukloni Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine iz odlučivanja o pretvorbi državne šume u građevinsko zemljište”.

Ovaj slučaj predstavlja presedan, koji bi mogao imati dalekosežne posljedice na način upravljanja šumskim resursima u Bosni i Hercegovini. Nepostojanje zakonskog okvira za upravljanje šumama otvara vrata za zloupotrebe i degradaciju naših prirodnih resursa, što može imati ozbiljne ekološke, ekonomske i socijalne posljedice.

“Uspostavljanje principa zakonitosti i transparentnosti u upravljanju prirodnim resursima je ključno za izgradnju povjerenja javnosti u državne institucije i osiguranje održivog razvoja. Šume nisu samo izvor drveta, već i vitalni dio ekosistema koji osigurava čistu vodu, zrak, i dom za brojne biljne i životinjske vrste”, kazala je pravnica Aarhus centra u BiH, Nina Kreševljaković.

Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH” ovim putem poziva nadležne institucije da hitno revidiraju doneseno rješenje i poduzmu korake kako bi se osiguralo poštivanje zakona i zaštita okoliša.

“Apelujemo na javnost da se uključi u proces zaštite naših prirodnih resursa i podrži naše napore u očuvanju okoliša za buduće generacije. Važno je da svi građani Bosne i Hercegovine budu svjesni značaja šuma i šumskih zemljišta za naš ekosistem i da zajednički radimo na njihovom očuvanju”, – poručila je izvršna direktorica Aarhus centra u BiH, Emina Veljović.

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka

Domaći sok od kupina nije samo ukusan već izuzetno zdrav. S jednom čašom dnevno...

Kad smo se početkom ljeta prošle godine sreli s jednom osobom kojoj vjerujemo kada...

Ovogodišnji Sarajevo film festival (SFF) biće otvoren 16. avgusta svečanom ceremonijom u Narodnom pozorištu...

Bosanac Elvir Klempić imenovan je za višeg savjetnika američkog predsjednika Joe Bidena za vezu...

Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Sarajevo, u sklopu Ambulante za terapiju bola, počela...

Tridesetdevetogodišnji muškarac iz Tuzle čiji su inicijali S.T. preminuo je u Službi hitne medicinske...