“Svako ublažavanje zabrane prije uspostave jasnog pravnog i institucionalnog okvira dovelo bi do pravnog haosa, korupcije, ekoloških katastrofa i trajnog gubitka povjerenja građana u institucije.”, navodi se u saopštenju za javnost Aarhus centra u BiH, koje u nastavku prenosimo u cjelosti.
Aarhus centar u BiH i Savez za zakonito i transparentno raspolaganje imovinom u BiH uputili su 30. oktobra i 3. novembra 2025. godine dva službena pisma Visokom predstavniku u BiH gospodinu Christianu Schmidtu, Pravobranilaštvu BiH, Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija i Stalnoj misiji BiH pri UN-u, zahtijevajući hitne mjere zaštite državne i javne imovine te zadržavanje postojeće zabrane raspolaganja državnom imovinom.
U pismu Aarhus centra izražena je zabrinutost zbog najava mogućeg ublažavanja zabrane raspolaganja državnom imovinom. Istaknuto je da bi takav potez, bez odgovarajućih zaštitnih mehanizama, mogao imati ozbiljne posljedice po javni interes, vladavinu prava i društvenu stabilnost. Pismo je potkrijepljeno empirijskim pokazateljima o gubicima poljoprivrednog zemljišta, slabom nadzoru nad vodnim resursima i netransparentnim praksama pri dodjeli koncesija, uz jasan apel da se odluke o državnoj imovini ne donose bez učešća građana i lokalnih zajednica.
Savez za zakonito i transparentno raspolaganje imovinom, okupljajući članice iz različitih dijelova BiH, u svom pismu je ovaj put detaljno dokumentovao slučajeve nezakonitih prenamjena i otuđenja zemljišta u Mostaru, Stocu, na Jahorini, u Rakitnu, Špionici, Glamoču, Kupresu i Rječici. Ti primjeri pokazuju obrazac sistemskog kršenja zakona, ignorisanja javnih rasprava i odsustva kontrole nad prostornim planiranjem i koncesijama.
Savez je uputio niz konkretnih zahtjeva OHR-u, Pravobranilaštvu BiH i Ujedinjenim nacijama, među kojima se izdvajaju:
- zadržavanje i jačanje zabrane raspolaganja državnom imovinom do uspostave trajnih mehanizama kontrole i transparentnosti;
- uvođenje obavezne nezavisne ocjene javnog interesa prije svake odluke o prenamjeni zemljišta;
- uspostava javnog GIS registra državne imovine;
- revizija svih odluka o prenamjenama od 2018. godine;
- te poseban zahtjev da OHR ne pristupi nikakvom ublažavanju važeće zabrane raspolaganja državnom imovinom dok ne bude donesen državni zakon o imovini.
U pismima se naglašava da bi svako ublažavanje zabrane prije uspostave jasnog pravnog i institucionalnog okvira dovelo do pravnog haosa, korupcije, ekoloških katastrofa i trajnog gubitka povjerenja građana u institucije.
Aarhus centar i Savez su izrazili spremnost na saradnju s OHR-om, Pravobranilaštvom i međunarodnim partnerima, nudeći svoje baze podataka, ekspertizu i terenske dokaze.
„Zemljište, šume i vode nisu roba – to su temeljna javna dobra i garancija opstojnosti naših zajednica. Njihova zaštita je ispit odgovornosti institucija i međunarodnih partnera,“ poručeno je iz Saveza.
