U BiH su narodi uvučeni u rat a bolna iskustva na svim stranama dovela su do razdora. Samo je mali broj političara u Evropi, SAD-u i ostatku svijeta shvatio šta se tamo dešava, piše TAZ.

„Kada dođe do erupcije vulkana, ona uništi sav život oko sebe. Ali nakon izvjesnog vremena, biljke se počnu pomaljati iz pepela, kroz pukotine u kamenju. Niče novi život. Možda se nakon sve te vatre, koju su nacionalisti iz Srbije a potom i Hrvatske donijeli u BiH, nalazimo na preokretu. Izbori u nedjelju (15.11.2020.) iznjedrili su nekoliko žilavih biljki”, piše Tageszeitung iz Berlina.

Njemački list međutim navodi da se život, kakav je bio prije rata i koji se ogledao u dubokoj tradiciji suživota svih etničkih grupa, neće tako brzo vratiti. “Svako, ko je prije rata doživio to društvo, bio je dirnut ne toliko multikulturalnošću, koliko njihovim istorijski sraslim, tolerantnim društvom”.

Bosansko društvo, ističe se dalje u članku Ericha Rathfeldera, „bilo je antiteza srpskom i hrvatskom nacionalizmu i zato je moralo biti uništeno. Kada desetine hiljada ljudi sistematski ubijate,silujete, kada desetine hiljada drugih ljudi izlažete smrću snajperskom vatrom i granatiranjem, nijedno društvo ne može ostati neoštećeno“, navodi njemački novinar podcrtavajući kako je “etnički motivirano ludilo sa ciljem etnički čistih teritorija svugdje na svijetu zločin”.

U BiH su tako narodi uvučeni u rat a bolna iskustva na svim stranama napravila su raskol. Samo je mali broj političara u Evropi, SAD-u i ostatku svijeta shvatio šta se tamo dešava. «Napadački rat Srbije a kasnije i Hrvatske okarakterisan je još 1993. kao građanski, što je rasteretilo one koji su vukli konce rata, prije svega one u Beogradu». U članku se potom citira izjava nekadašnjeg šefa britanske diplomatije Doglasa Hurda koji je rekao: «Umjesto da smo se jasno suprotstavili ekstemizmu, nadali smo se okončanju rata nakon što zemlja iskrvari». U TAZ-u se konstatuje kako takav cinizam do danas nije zaboravljen i ukazuje kako su međunarodni posrednici čak vodili pregovore sa nacionalistima, čiji je rezultat bio Dejtonski sporazum.

Tri ideologije, tri kulture sjećanja, tri medijska prostora

Vojna prezentnost međunarodne zajednice omogućila je razoružavanje stranaka, ali je nacionalističke elite ostavila na vlasti, piše dalje TAZ. «Prerano raspisanim prvim izborima nakon rata to je čak legitmirano. Pitanje ratnog zločina i kazne u to vrijeme nije ni spominjano. Prava u BiH su izgubili Jevreji, Romi i svi oni koji se nisu željeli identificirati sa nacionalnom pripadnošću. Mogućnost veta, koju imaju konstitutivni narodi, omogućila je niz blokada. Postoje tri ideologije, tri kulture sjećanja, tri medijska prostora. Ko to ne poštuje, leti. Ko im se ne pridruži, ostaje bez posla ili ga proglašavaju izdajnikom», piše TAZ.

Ali nadu ipak daju protekli izbori. «Malo tradicije se ipak vratilo», navodi ovaj list osvrćući se na pobjedu Srđana Mandića u sarajevskoj opštini Centar, ali i na mogućnost da još jedan Srbin, naime Bogić Bogićević postane gradonačelnik Sarajeva.  Pominje i kako se u Banjaluci mladi opozicioni političar Draško Stanivuković izborio protiv «Putinovog i Trumpovog pobornika Dodika».

«Od Evrope stanovnici Sarajeva ne mogu očekivati puno podrške, zato se uzdaju u Jo Bidena. Nisu zaboravili da je on 1993. tražio vojnu intervenciju NATO-a protiv onih koji su Sarajevo držali u opasadi», zaključuje su u članku berlinskog lista Tageszeitung.

«Bosna kao životni zadatak»

Isti list donosi i članak povodom 90-tog rođendana bivšeg njemačkog ministra i nekadašnjeg visokog predstavnika u BiH Christiana Schwarz Schillinga pod nazivom: «Bosna kao životni zadatak»

«On zna o čemu se diskutuje u Briselu, održava kontakte sa američkim političarima i diplomatama. Njegovi kontakti u Berlinu sežu do kancelarkinog ureda», piše TAZ i navodi kako je Christian Schwarz-Schilling, inače rođen u Insbrucku, dobro zapamtio nacističko doba. Njegov otac, dirigent Reinhard Schwarz Schilling i njegova majka Duša, poljska pijanistkinja, bili su izloženi permanentnoj opasnosti, jer je ona bila Jevrejka. A to je Christian Schwarz-Schilling saznao tek u svojoj 73-oj godini», navodi TAZ .

«Rat u Bosni promijenio je njegov život. Od njemačke vlade tražio je da se jasno pozicionira povodom zločina etničkog čišćenja i povodom informacija o koncentracionim logorima u Prijedoru. Iz protesta je odstupio sa funkcije ministra u vladi Helmuta Kohla, potom je kritikovao politiku tadašnjeg njemačkog ministra Klausa Kinkela i embargo na oružje za branitelje Sarajeva, piše između ostalog TAZ i zaključuje: «Sada, 25 godina nakon Daytona, Christian Schwarz-Schilling kaže kako međunarodne institucije, EU i Njemačka premalo poduzimaju kako bi utrli pravi put za budućnost Bosne i Hercegovine».

 

 

(DW/Jasmina Rose)