Samir Beharić, mladi aktivista i član Upravnog odbora regionalne organizacije Western Balkans Alumni Association, u intervjuu za Klix.ba je govorio o odnosu Kosova i BiH navodeći kako ove države nemaju nikakvu vrstu odnosa te da je rigorozni vizni režim jedna od glavnih prepreka.

Na početku razgovora Beharić je kazao da se izgradnja odnosa između dviju zemalja najbolje ogleda u njihovoj međusobnoj razmjeni robe i ljudi.

Kako je dodao, danas je građanima BiH lakše otputovati u Kinu nego na Kosovo zbog jednog od najrigoroznijih viznih režima u Evropi. Dakle, da bi otputovali u Prištinu, bh. državljani za vizu trebaju aplicirati u Zagrebu, Skoplju ili Tirani, što podrazumijeva prolazak kroz iznimno dugu, mukotrpnu i skupu administrativnu proceduru.

“Kada sam sa grupom omladinskih predstavnika u martu ove godine pokušavao otputovati na konferenciju u Prištini, čekao nas je dug proces apliciranja za vizu u Ambasadi Kosova u Skoplju. To podrazumijeva dostavljanje dokumenata u Skoplje te najmanje dvosedmično čekanje odgovora na prijavu. Dan pred početak konferencije je potrebno ponovo otputovati u Skoplje, preuzeti vizu te autobusom nastaviti putovanje prema Prištini. Našim vršnjacima s Kosova bi bilo još teže doputovati u BiH, gdje im lični dokumenti nisu ni priznati. Kada apliciraju za bh. vizu, državljani Kosova često dobiju odbijenicu, i to bez objašnjenja. Ovo se odnosi kako na turiste, tako i na privrednike, ali i na nosioce diplomatskih pasoša. Susjedne zemje koje na ovakav način regulišu prelaske preko granice teško da mogu govoriti o prijateljskim odnosima”, ispričao je Beharić.

To što BiH nije priznala Kosovo ne znači da ne mogu biti prijatelji

Kako dalje navodi naš sagovornik, to što BiH nije priznala nezavisnost Kosova ne mora nužno značiti da se ne mogu uspostaviti prijateljski odnosi između ovih dviju zemalja. Kako kaže, intenzivnija ekonomska saradnja, ukidanje viznog režima te nesmetan protok ljudi i robe je ostvariv i bez direktnog uplitanja vodećih političara, jer ni Grčka ni Srbija nisu priznale nezavisnost, ali im viza nije potrebna.

“Jačanje odnosa naše zemlje s Kosovom ne treba gledati samo kroz političku, već i kroz ekonomsku prizmu. Kosovo je malo, ali za BiH veoma značajno tržište. To je zapravo jedno od rijetkih tržišta s kojima je BiH bilježila suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni – sve do uvođenja viza, te kasnije stopostotnih taksi s Kosova. Domaći privrednici godišnje gube milione KM, što je direktna posljedica izostanka političkog dogovora. Radi se o desetorostrukim gubicima. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, naša zemja je 2018. godine na Kosovo izvezla robu u vrijednosti višoj od 140 miliona KM. Godinu kasnije, nakon što je Kosovo uvelo stopostotne takse za BiH, izvoz je pao na nešto više od 13 miliona KM”, pojasnio je Beharić.

Malu nadu, prema njegovom mišljenju, daje pozitivan odgovor lidera Zapadnog Balkana na Izjavu o zajedničkom regionalnom tržištu, potpisanu ove sedmice na Samitu u Sofiji.

“Ovaj dokument lidere regiona obavezuje na poštivanje slobodnog protoka robe, usluga, kapitala i ljudi, što u teoriji podrazumijeva potpuno ukidanje viznog režima između BiH i Kosova. Ono što je nužno jeste da politički predstavnici iz Sarajeva, Prištine, ali i evropskih centara moći u narednim mjesecima daju svoj maksimum kako potpis u Sofiji ne bi ostao samo još jedan od potpisanih, ali nikada implementiranih sporazuma”, dodao je.

Dodik je uvijek bio glavni kočničar u odnosima između Kosova i BiH

Nedavno je zastupnica u Skupštini Kosova Duda Balje pokrenula inicijativu da se otvori Kancelarija za veze Kosova u Sarajevu kako bi se pomoglo građanima i olakšalo u smislu putovanja između BiH i Kosova, ali i kako bi bila jedna vrsta posrednika i davala im sve potrebne informacije.

Beharić je kazao da se Milorad Dodik inače često imenuje kao glavni kočničar u širem kontekstu normalizacije odnosa s Kosovom.

“U svojim negativnim reakcijama na otvaranje kancelarije Kosova u Sarajevu, Dodik je naglasio kako se to neće desiti jer BiH ne priznaje Kosovo. Međutim, Srbija i Grčka također ne priznaju Kosovo, ali identična kancelarija postoji i u Beogradu i u Atini. Ako bi jedan takav ured mogao doprinijeti slobodnom kretanju građana, unaprijeđenju trgovine te osiguranju nesmetane kulturne i omladinske razmjene, onda je zaista malo razloga da se takva ideja odbije. To naglašavam posebno jer otvaranje ovog ureda ne implicira priznavanje Kosova kao države. Iako Dodik rezolutno odbija ideju koja bi doprinijela otvaranju novih radnih mjesta i ukidanju viza, napominjem da nije uvijek tako govorio. On je u oktobru prošle godine, u izjavi za albansku Klan TV, naglasio da je nesumnjivo da stanovnicima Kosova treba dozvoliti da putuju u BiH”, rekao je Beharić.

“Ministru Rothu sam tokom ministarskog panela predstavio ideju da upravo Njemačka u sklopu predsjedavanja EU predvodi proces normalizacije odnosa BiH i Kosova, što uključuje ukidanje viznog režima i priznavanje kosovskih ličnih dokumenata od BiH. Ministar Roth je pozdravio ovu zamisao te naglasio kako Sarajevo i Priština trebaju ukinuti vizni režim u što kraćem roku. Roth je u svom odgovoru podvukao da ukidanje viza ne pospješuje samo nesmetano kretanje stanovništva, već zahvaljujući regionalnoj saradnji mladih doprinosi i borbi protiv nacionalizma, fašizma i rasizma na dugoročan način”, naglasio je.

Beharić savjetuje mladima da se obrazuju u inostranstvu

Ukidanje tih viza bi u najvećoj mjeri poslužilo mladima koji pogotovo u procesu studiranja nemaju mogućnost realizacije projekta Erasmus+ koji podrazumijeva razmjenu studenata. Umjesto upoznavanja i stvaranja prijateljskih odnosa između BiH i Kosova, mladi odlaze i upoznaju se u inostranstvu na “neutralnom terenu”.

“Studenti iz regiona se tokom svojih studentskih razmjena brzo sprijatelje te nerijetko ostvare i emotivnu vezu koja ponekad rezultira brakom. To među Erasmus studentima nije rijetkost. Od 1987. do danas Evropska komisija u svom izvještaju iz 2014. godine procjenjuje da je iz veza parova koji su se upoznali na Erasmusu rođeno milion beba. Mnogi od njih su rođeni nesumnjivo i na području Zapadnog Balkana. Međutim, pozitivne strane Erasmus+ programa ne završavaju tu. Brojne studije navode da odlazak na studij u inostranstvu kod mladih ljudi budi interes za politikom, obara podršku etno-nacionalnim idejama, te širi horizont i potpomaže usvajanje novih kulturnih obrazaca. Erasmus+ je zbližio više Bošnjaka, Hrvata, Srba i Albanaca nego bilo koji drugi program regionalnih vlada u posljednjih četvrt stoljeća. Taj projekt za Zapadni Balkan podrazumijeva nove naučno-obrazovne programe za regionalnu mobilnost, koju finansira regionalna vlada EU”, pojasnio je.

Beharić je svoj radni angažman posvetio jačanju položaja mladih, a nakon završenog Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i nastavka obrazovanja u Beču, Rimu, Berlinu i Samsunu kao stipendista Evropske komisije i Vlade Turske u procesu razmjene studenata, vratio se u svoje rodno Jajce u BiH. Kako je dodao, nakon stažiranja u Američkom kongresu u Washingtonu, kao i u Evropskom parlamentu u Briselu i brojnog iskustva želi svoje znanje i vještine vratiti u BiH.

Ipak, Beharić je imao priliku studirati i raditi u sedam država na tri kontinenta i kako kaže, kada je riječ o obrazovanju savjetuje mladima da ga završe u inostranstvu.

“Nikome ne dijelim savjet da li ostati ili otići iz BiH, osim u jednom scenariju. Kad je u pitanju obrazovanje, mladim ljudima preporučujem da bježe iz BiH, ali da se nakon studija vrate nazad. Bh. obrazovni sistem mlade ne uči kritičkom mišljenju, što bi zapravo trebao biti glavni i osnovni zadatak školskih institucija. Umjesto kako da misle, naši učenici i studenti uče šta da misle. Kao neko ko je prošao indoktrinaciju ‘dvije škole pod jednim krovom’, iz ličnog iskustva mogu posvjedočiti opasnost obrazovnog sistema koji dijeli, diskiminira i uči mržnji. Od fizičkih zidova, višestruko su opasniji zidovi u glavama mladih ljudi”, zaključio je na kraju razgovora Beharić.

 

 

(klix)