S obzirom da se epidemija, nažalost, ne smiruje, na putovanja izvan granica Bosne i Hercegovine ćemo još čekati još neko vrijeme koje možemo iskoristiti za upoznavanje turističkih destinacija unutar naših granica.

Turistički agent Igor Porobija predlaže posjetiti Banja Luku koja je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini, te ujedno i najveći grad prostora koji zovemo bosanskom Krajinom.

Današnja slika Banja Luke formirana je kroz stotine godine burne historije, te je kreiran svojevrsni mozaik koji je, u određenoj mjeri, opstao do današnjeg dana.

Gospodska ulica (Ilustracija: Shutterstock)Gospodska ulica (Ilustracija: Shutterstock)

Gospodska ulica

Svaka posjeta gradu uključuje i ležernu šetnju centrom. Gospodska ulica je najpoznatija ulica Banje Luke, a ambijent koji ćete doživjeti definitivno opravdava naziv.

Ulica je zapravo nazvana po piscu Veselinu Masleši, a naziv “Gospodska” duguje priči koju je započeo trgovac Toma Radulović. Toma je ostao upamćen kao vlasnik prve trgovine u Banjoj Luci, a s namjerom da privuče kupce s više novca ulici je dao naziv “Gospodska”. Naziv je prihvaćen do današnjeg dana i u svakodnevnom govoru je gotovo u potpunosti zamijenio zvanično ime.

Hram (Foto: Klix.ba)Hram (Foto: Klix.ba)

Hram Hrista Spasitelja

Hram Krista Spasietlja najviši je vjerski objekt u Banja Luci s visinom kupole od 22,5 metara, dok je zvoni visok čak 47 metara.

Hram je jedan od simbola Banje Luke i vjerovatno najčešće fotografisana lokacija u gradu. Ovaj ukras Banje Luke je novijeg datuma, izgrađen je u periodu između dva svjetska rata, a prvobitno se zvao “Crkva Svete Trojice”.

Hram je tokom Drugog svjetskog rata oštećen, a na obnovu se čekalo dugo te se u gradu izgradila nova “Crkva Svete Trojice”. Iz tog razloga obnovljenoj dat je naziv “Hram Krista Spasitelja”. Obnova je u potpunosti završena tek 2004. godine, uz korištenje kamena koji je donesen čak iz Mesopotamije, dok su kupole pokrivene zlatnim prohrom donesenim iz dalekog Sibira.

Tvrđava Kastel (Foto: E. M./Klix.ba)Tvrđava Kastel (Foto: E. M./Klix.ba)

Kastel

Tvrđava Kastel, još jedan od simbola Banje Luke, prostire se na 48 hiljada kvadratnih metara te datira iz srednjeg vijeka i perioda vladavine Osmanlija. Masivno zdanje izgrađeno je od zidova 2,5 metra debelih zidova te ima 7 odbrambenih kula. Kastel nastaje u periodu Ferhad-paše Sokolovića uporedo s naseljem Donji Šeher. Današnji izgled i oblik ovog veoma dobro očuvanog spomenika istorije datira s početka 18. stoljeća, a prema pisanim tragovima utvrda je na vrhuncu svoje moći imala čak 50 topova.

Jeste li znali? Kastel krije jednu od najtužnijih priča Banje Luke. Prelijepa Safikada (Ferhad-pašina unuka), bila je zaljubljena u Omera, vojnika koji je služio vojsku upravo u Kastelu. Ljubav Omera i Safikade bila je, jaka poput zidova utvrde. No, Omer biva poslan u rat, na put bez povratka. Vijest o Omerovoj pogibiji došla je do Banja Luke i Safikade, a legenda kaže da je nesretna djevojka u bijeloj haljini otišla na Kastel i stala pred top koji je pucao tačno u podne te na taj način otišla svom dragom.

Džamija Ferhadija (Foto: E. M./Klix.ba)Džamija Ferhadija (Foto: E. M./Klix.ba)

Ferhadija

Ferhad-pašina džamija, ljepotica i biser Banja Luke jedna je od 16 gradskih džamija iz perioda osmanske vlasti. Ferhadija je izgrađena krajem 16. stoljeća, a predstavlja jedan od najljepših primjeraka osmanske arhitekture u Bosni i Hercegovini. Krasi je munara visine 43 metra. U proteklom ratu je, nažalost, srušena, a potom obnovljena i ponovo otvorena 2016. godine. U neposrednoj blizini Ferhadije nalaze se turbe Ferhad-paše i grob Safikade, prelijepe djevojke iz najtužnije gradske priče.

Rafting i Trapisti

Zanimljivosti u i oko Banje Luke na završavaju s historijskim I kulturnim atrakcijama. U proljetnom I ljetnom periodu Vrbas, rijeka koji protiče kroz Banju Luku, česta je destinacija ljubitelja raftinga.

Rafting na Vrbasu (Ilustracija: Shutterstock)Rafting na Vrbasu (Ilustracija: Shutterstock)

Također, u blizini Banje Luke nalazi se trapistički samostan star 150 godina. Trapisti su zaslužni za prvu hidrocentralu u gradu, pivaru, proizvodnju sira, kao i veliki broj javni instituacija. Samostan je I danas živ, istina, s malim brojem redovnika, no, duh i tradicija održavaju se u vidu sira koji obavezno probajte.

U ovim turbulentnim vremenima, uz poštovanje svih epidemioloških propisa, uživajte u bogatstvima Bosne I Hercegovine te obavezno planirajte dalja putovanja unutar naših granica.

 

 

(Klix)