Epidemiologija se kroz decenije nije smatrala atraktivnim izborom u svijetu medicine, ali pandemija je potpuno izmijenila ovu sliku. Danas, više nego ikad, ljudi osluškuju glas epidemiologa koje gotovo možemo nabrojati na prste jedne ruke u pojedinim dijelovima naše zemlje.

Napredak u nauci i tehnologiji doveo je svijet do iskrivljene slike da su ljudi nadmoćni u odnosu na prirodu. Stoga se vrlo malo pažnje posvećivalo doktorima koji u tišini rade za dobrobit populacije, ne pojedinca. Kroz razgovor s njima brzo shvatite da svijetom zaista vladaju mikrobi, a ne ljudi, što su riječi epidemiologa koji su se u razgovoru za Klix.ba osvrnuli na stanje epidemiologije u BiH i svijetu.

Tek šest epidemiologa prati kontakte u KS

Na početku razgovora dolazimo do razočaravajućeg podatka da u proteklim mjesecima tek šest epidemiologa prati kretanje koronavirusa u Kantonu Sarajevo. To su stručnjaci Zavoda za javno zdravstvo KS koji se bave nadzorom nad kontaktima zaraženih.

“Mi pozivamo osobe čije kontakte imamo. Međutim, često se dešava da su to pogrešni brojevi telefona ili brojevi na koje se ljudi ne javljaju. Stoga nam je ponekad izuzetno teško doći do tih osoba. Zbog toga moramo iz drugih baza tražiti podatke o zaraženima”, govori nam sarajevska epidemiologinja Aida Pitić.

Vremena za istraživanje, nauku i praćenje situacije stoga je izuzetno malo, a pritisak javnosti je veći svakim danom. Kako smanjiti broj zaraženih, pronaći žarišta širenja virusa, pratiti sve kontakte, animirati ljude da prate epidemiološke mjere, odlučivati o novim mjerama, pitanja su koja više od pola godine bdiju nad glavama epidemiologa.

“Ljudi misle da je lako biti epidemiolog, ali zaista nije. Mi moramo poznavati mikrobiologiju, i to sve grane mikrobiologije. Naravno, ne praktično kao mikrobiolozi, ali u teoriji u potpunosti. Moramo poznavati infektivne bolesti, ne kao infektolozi da liječimo ljude, ali moramo znati sve što se dešava tokom jedne infekcije. Potom moramo poznavati imunologiju zbog toga što je jedna od naših djelatnosti i imunizacija. Zatim moramo poznavati i jedan dio pedijatrije, dio interne medicine, patologiju, patofiziologiju, fiziologiju… Nekad zadiremo i do biohemije. Tako da, epidemiologija je svestrana grana medicine koja se pri tome ne bavi samo zaraznim bolestima, već i hroničnim nezaraznim bolestima koje su proteklih pedesetak godina sve više prisutne u populaciji. I što je važno naglasiti, epidemiolog se ne bavi jednom osobom kao druge grane medicine, već cijelom populacijom”, ističe Pitić.

Informatizacija podataka

Zenički specijalista epidemiolog Alis Kozica u odgovoru na naša pitanja vraća se u period četrdesetih godina govoreći da je epidemiologija, kao grana nauke koja u BiH ima duboke korijene i velika iskustva naročito nakon Drugog svjetskog rata kada se nosila i izborila s mnogim zaraznim bolestima, ustvari izrasla u spoj bivšeg sovjetskog i evropskog modela koji on smatra dobrom platformom za djelovanje epidemiologije.

“U današnjem vremenu i prije pojave pandemije COVID-19 takvu platformu epidemiologije treba još više usavršiti i modernizirati informatizacijom podataka, elektronskim uvezivanjem domova zdravlja, laboratorijima, bolnicama i zavodima. Neophodno je statistički obraditi podatke koje epidemiolog prikupi na terenu, a koji se dalje koriste u poduzimanju odgovarajućih mjera”, pojašnjava nam Kozica koji je inače jedan od četiri epidemiologa u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Pandemija je pokazala, nadalje ističe Kozica, da se epidemiologija mora izvaditi iz prikrajka i staviti na prvo mjesto u ulozi preventive na nivou države, kao što je to slučaj u zapadnim zemljama.

Sličnog mišljenja je i Pitić koja nam govori da je cijeli svijet doveo do toga da je epidemiologija kao najjeftinija preventivna grana medicine, a koja najviše doprinosi populaciji, gurnuta u stranu.

“Mi nismo nespremni dočekali ovu pandemiju. Educirani smo tako da možemo regovati u ovakvoj situaciji, ali do sada nismo imali prilike. Međutim, život nam je donio pandemiju s kojom se opet mali broj naših epidemiologa uspijeva uhvatiti ukoštac”, kazala nam je Pitić.

Na pitanje koliko bi epidemiologa bilo dovoljno da odgovori na izazove pandemije u Kantonu Sarajevo, Pitić odgovara kako na to trebaju odgovoriti donosioci odluka koji se vode pravilnicima o broju potrebnih doktora na 100.000 stanovnika.

Njen kolega iz Zenice pak ponovo ističe da se bez informatizacije epidemiologija vraća unazad, zbog čega oni ne mogu kvalitetno obavljati svoj posao.

“Breme je veliko na leđima epidemiologa koji nažalost još uvijek nemaju odgovarajuću ulogu na svim nivoima”, zaključio je Kozica.

Činjenica je da je preventiva spasila više ljudi u svijetu od bilo čega. Imunizacija je, kaže Pitić, najvažnija stvar koja se desila u medicini u posljednjem stoljeću, a što će se ponovo dokazati i kroz ovu pandemiju. Stoga sarajevska epidemiologinja na kraju našeg razgovora naglašava, po ko zna koji put, da ljudima u ovom trenutku ne preostaje ništa osim da prate osnovne epidemiološke mjere koje ne koštaju puno.

“Ako poštujete sve mjere, šanse da ćete dobiti koronavirus su minimalne”, kratko i jasno je poručila Pitić.

Inače, stalni planovi i pripreme za scenarije raznih epidemija su dio svijeta bh. epidemiologa i drugih javnozdravstvenih disciplina, a u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i drugim međunarodnim organizacijama kao što su MEDIPIET, CDC (Centar za kontrolu bolesti) ili BfR ( Njemački federalni institut za procjenu rizika).

 

 

(Klix)