“Detektovali smo katastrofalno stanje u pravosudnim institucijama, u pravosuđu Bosne i Hercegovine općenito. Još uvijek je rano govoriti o glavnom problemu, mi smo imali trinaest sjednica u četiri mjeseca, međutim, ja nemam sumnje da ćemo doći do onih glavnih problema”, rekao je gostujući u emisiji “BHT1 uživo” predsjednik Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH Damir Arnaut.

[embedded content]

Prema njegovim riječima, Komisija ima dva glavna zadatka: da kroz razgovore i prikupljanje dokumentacije pripremi izvještaj i, takođe, pripremi eventualne izmjene i dopune zakona.

“Ono što je meni posebno drago, juče je ambasadorica OSCE-a, gospođa Kavalec, eksplicitno istakla da sa zanimanjem prati rad Privremene istražne komisije i da željno iščekuje izvještaj koji ćemo mi pripremiti. To pokazuje jedno veliko povjerenje međunarodne zajednice. Ne treba zaboraviti da je OSCE glavna međunarodna institucija za pitanja pravosuđa”, istakao je Arnaut.

On je kazao kako je siguran da će ti glavni problemi vjerovatno sličiti onome što su međunarodne institucije već istakle.

“Dakle, evo imamo izvještaj Džoan Korner, imamo Pribeov izvještaj, ali izuzetno, izuzetno je bitno da imamo i izvještaj, prije svega, bosanskohercegovačke institucije na najvišem nivou, državni parlament je najviši nivo zakonodavne vlasti u nekoj zemlji, i da će to biti rezultat vrlo javnih saslušanja”, kazao je Arnaut.

Danas su pred Komisijom, kako je ranije i najavljeno, saslušani glavni disciplinski tužilac Ureda disciplinskog tužioca Alena Kurspahić Nadarević i zamjenik glavnog disciplinskog tužioca Mirza Omerović.

“Gospođa Kurspahić Nadarević i gospodin Omerović su se pojavili na saslušanju pred Komisijom u svojstvu svjedoka i bilo je zaista korisno saslušanje. Oni su čelni ljudi Ureda disciplinskog tužioca koji je, u suštini, institucija koje je najpozvanija da govori o tome na koji način je potrebno sankcionisati negativne pojave u pravosuđu. Na kraju krajeva, njihov je zadatak da to i provode – gdje treba unaprijediti zakonski okvir, koji su problemi sa kojima se susreću – tako da je Komisija danas zaista jako puno čula, jako puno naučila od ovih sagovornika, odnosno svjedoka”, naveo je Damir Arnaut, dodavši da su članovi tog tijela čuli konkretne prijedloge zakonskih rješenja.

“Ja mislim, ono što je najbitnije što smo čuli je da je neophodno izdvojiti Ured tužioca od samog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), dakle, i zakonski Ured disciplinskog tužioca urediti kao zasebnu instituciju, ali isto tako fizički odvojiti od VSTV-a, s obzirom da dosadašnje iskustvo, barem kako su oni to rekli, pokazuje da nije dobro kada je institucija koja odlučuje o disciplinskoj odgovornosti sudija i tužilaca, prije svega, sastavni dio Visokog sudskog i tužilačkog vijeća koje imenuje nosioce tih istih pravosudnih funkcija. Shodno tome, i kada sjede u istoj zgradi, kada dijele Sekretarijat, kada vide članovi VSTV-a koji svjedoci dolaze u Ured disciplinskog tužioca, koja se vještačenja rade od strane Ureda disciplinskog tužioca, i tako dalje”, objašnjava predsjednik Komisije.

On je rekao da je Komisija, kako se može vidjeti iz njenog rada, izuzetno transparentna, izuzetno javna u svom radu, sva saslušanja su otvorena za medije i, u pravilu, deseci predstavnika medija prisustvuju sjednicama Komisije.

“Nikada nismo sjednicu zatvorili za javnost, niti ćemo to ikada uraditi bez neke prijeke potrebe, u smislu ako razmatramo nešto što nosi oznaku tajnosti, itd. Vidjeli smo da smo imali jako dobar odziv, dakle, sudija Suda Bosne i Hercegovinne Branko Perić, sudija Vrhovnog suda Federacije i član VSTV-a Goran Nezirović, bivši tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Marković, sudija Evropskog suda za ljudska prava ispred Bosne i Hercegovine Faris Vehabović. Mi već sada imamo više sjednica nego državni parlament, a počeli smo sa radom prije tek četiri mjeseca. Već u ponedjeljak imamo iduću sjednicu gdje ćemo saslušati kao svjedoke profesora Edina Šarčevića, eminentnog profesora prava koji predaje u Njemačkoj, i advokata Ifeta Ferageta.

Javnost, ipak, naviše zanima zašto nije saslušana glavna tužiteljka Tužilaštva BiH Gordana Tadić.

“Gospođa Tadić je dva puta dostavila zvanično obrazloženje da zbog ranije preuzetih obaveza nije u stanju pristupiti sjednicama Komisije na koje smo je pozivali. Dali smo joj jedanaest datuma, i kažem opet, nebrojen broj termina, tako da ni za jedan datum nismo rekli: u 13 sati, već, nakon 13 sati, pa biraj. Vidjećemo”, rekao je Arnaut, odbijajući da špekulira o tome da li će se će tužiteljka Tadić odazvati pozivima.

“Ja mislim da je razlog zbog čega ova Istražna komisija uživa ovakvo povjerenje javnosti, takođe i povjerenje međunarodne zajednice, zbog toga upravo što se ne upuštamo u ove dnevnopolitičke špekulacije. Poziv je otišao, poziv je, ja mislim, zaprimljen. Ima jedanaest datuma, nebrojen broj termina. Tek kada ti rokovi isteknu, ja se mogu očitovati o tom pitanju”.

Saradnja s Komisijom je obavezna. Šta ako se desi da se neko ogluši o pozive i ne pojavi se?

“Saradnja sa Komisijom je obavezna, prema Zakonu o parlamentarnom nadzoru. Zakon propisuje prekršajne sankcije. Mi još uvijek nismo na nivou Sjedinjenih Američkih Država gdje to podrazumijeva i krivičnu odgovornost, ali mislim da smo na dobrom putu. Ovo je prvi put da postoji ovakvo istražno tijelo na nivou Bosne i Hercegovine. Prvi put se naša javnost suočava s ovim i ja se nadam da ćemo doći u situaciju da imamo istražne komisije i da budu propisane krivične sankcije za nesaradnju s njima”, rekao je Damir Arnaut, naglasivši kako je svjestan da to sa ovom komisijom neće biti slučaj.

bhrt.ba