Moje očekivanje jeste, i mislim da bi to bilo jako dobro da Evropska komisija odnosno Evropska unija donese odluku da Bosni i Hercegovini na dan Dejtonskog mirovnog sporazuma dodijeli status kandidata, kazao je za BHRT predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

[embedded content]

“To bi bio simboličan čin, ali i čin sa onim što je BiH radila u proteklih nekoliko godinai zaslužila. Nikada u bilo kojem poslu ne završite zadaće i poslove koji se pred vas postavljaju, ali oni koji rade u BiH i evropski funkcioneri znaju da je BiH mnogo toga uložila, napravila i uredila. Isto tako znamo da bi završili ono što nismo do sada”

Govoreći o posjeti tri člana Predsjedništva institucijama EU, Tegeltija je kazao da se nada da će oni upoznati evropske zvaničnike sa svim što je do sada urađeno.

“Moramo priznati da je uzelo aktivnu ulogu u pridriživanju BiH Evropskoj uniji. Pokušavajući da kroz redovne sjednice te materijale stavljaju na dnevni red. Ono što je ja oćekujem je da će evropski komesari potvrditi opredijeljenost da BiH dobije kandidatski status, a najviše što očekujem je da ćemo dobiti neke pozitivne vijesti o Ekonomskom investiocionom samitu koje planiran u SOfiji i u kojem će vidi biti i kolika pomoć za zemlje zapadnog Balkana a među njima i za BiH.”

Na pitanje zašto bi BiH trebala dobiti zeleno svjetlo do kraja godine za kandidatski status, predsjedavajući Viječa ministara BiH kazao je da je BIH dio Evrope i da oni neće biti kompletni dok sve zemlje Zapadnog Balkana ne budu u EU.

“Mozda nismo ispunili sve obaveze, to je savim sigurno, ali nismo ništa uradili ni protiv principa i protiv osnovnih vrijednosti EU. BiH nije nijednim političkim aktom niti zakon uradila nešto što je protiv osnovnih vrijednosti i principa EU. Obaveze stoje a mi nećemo ništa raditi protiv principa i vrijednosti EU.”

Ne postoje stvari koje BiH ne završi, postoje samo stvari u kojima BiH kasni, i jedna od tih stvari je revidirana Strategija za rad na predmetima ratnih zločina.

“Moramo svi u Bosni i Hercegovini da znako koliko smo osjetljivi kada su u pitanju ratni zločini. Nema nijednog naroda u BiH koji nije pretrpio gubitke, koje je izgubio nekoga svoga u ratu. S druge strane svi očekuju da neko bude drufgi procesuiran i svi govorimo samo o svojim žrtvama a nikada o tuđima. To je zaista osjetljiva stvar koja se trebala usaglasiti i ja sam zahvala ambasadoru Satlleru koji je uložio veloiko strpljenje. Strategija je dopunjena sa dva aneksa. Ja kažem da je važno da je Evropa sa nama ovdje. Ne smije se niko osjećati dobitnikom i gubitnikom.”

U Bosni i Hercegovini još uvijek postoje traume prošlosti i postoji određeno nepovjerenje, te zato vlada neko nepovjerenje, kazao je Tegeltija u emisiji BHT1 Uživo.

“Ja sam zagovornik brzih dogovora, dogovora oko onih tema oko kojih ne postoje dileme, a da otvora pitanja polako dogovaramo. Na žalost političari uvijek vole da se bave onim temama oko kojih je teško doći do saglasnosti.”

“O Malom Šengenu ide pozitivno mišljenje ka Predsjedništvu iz Vijeća ministara”

Govoreći o Malom šengenu koji je dostavljem Vijeći ministara na mišljenje, Tegletija je istakao da je BiH prije godinu dana trebala dati saglasnot za ovaj ugovor.

“Ja mislim da je to ono što nam treba. Ovaj sporazum kao ekonomski ne može zamijeniti proces priddruživanja EU. Neće Makedonija, koja se odrekla svoga imena u korist pridruživanja EU, se odreći EU zbog regionalnog sporazuma, ali ovo ustvari treba nadomjestiti i ubrzati saradnju u regionu. Da pokrene proces CEFTA-e koji je malo usporio. Zašto najduže čekamo na granici sa robama koje međusobno razmjenjujemo. Zašto jedni drugima ne vjerujemo a vjerujemo npr. robi koja dolazi iz Turske. Zašto da ne preskočimo neke barijere. Ja sam siguran da nakon ove pandemije smo sigurni da pokazalo se da smo jako zavisni od zemalja koje su jako daleko i ne pokazuju osjećaje prema nama kada nastupi kriza.”

Iz Vijeća ministara ide pozitivno mišljenje o Malom Šengenu potvrdio je za BHRT Zoran Tegeltija.

“Svima nam je jasno da su poruke ključnih aktera koji su bili protiv su promijenili stavove, a predsjedništvo jeste ključni organ za poslove prema vani. Mi ćemo poslati njima preporuku da je BiH spremna da postane dio Malog Šengena, a siguran da će to uraditi i ostale zemlje.”

“Vrlo brzo ćemo postaviti institucionalni odgovor za Trgovsku goru”

Jedna od tema razgovora sa predsjedavajćim Vijeća ministara bila je i Trgovska gora i odlaganje otpada na tom području. Tegeltija je kazao da posjeta ministrice Turković, jučerašnja, je ustvari puruka da svi trebaju da zaštite građane Bosne i Hercegovine od radioaktvinog otpada koji se pokušava smjestiti na granici pored rijeke Une.

“Jasno je da smo imali nesporazuma u Vijeću ministara, i ja to kvalifikujem tako. Neki procesi su započeti ranije i nisu završeni, a veoma ambiciozno smo počeli nove poteze, npr. ministar Košarac i entitetski ministri koji su zaduženi za zaštitu životne sredine. Diplomatska komunikacija između Sarajeva i Zagreba postoji, ali znate kakve su diplomate, pogotovo kada nešto ne odgovara vašoj zemlji to se prebaju na neke Komisije. Mi ćemo veoma brzo postaviti institucionalni odgovor Bosne i Hercegovine. Da se zna ko ima kakvu ulogu u ovome. Nadamo se da ćemo uspjeti ubijediti Hrvatsku kako ne bi išli do arebitraže u Brisel. Postoji ideja među građanima da i mi njima vratimo što oni nama, ali nadam se da do toga neće doći.”

Tegeltija o ekonomskoj situaciji: “Treći kvartal će biti dobar”

Kad donosite neke odluke nakon šokova poput pandemije i kada gledate ove ekonomske pokazatelje koji nisu nimalo dobri onda morate malo da se porodite sa najbližim zemljama i da se zapitamo jesmo li samo mi u lošoj poziciji, kazao je Tegltija.

“Postoje ljudi koji se stalno bave tim analizama i procjenama, i za njih su ovo bile nepoznanice i oni su griješili u procjenama. Imate zemlje u okruženju koji su imali pad BDP-a i do 15% Ono zbog čega smo mi zadovoljni je da broj zaposlenih u BiH nije pretrpio veliki pad. Svjesni smo da iduća godina mora biti drugačija. Da će ovaj proces otključavanja ići dobro, broj zaposlenih se povećava, parametri su bolji od procjena. Vijeće ministara i vlade entiteta pripremaju prijedlog ekonomskih mjera koji ćemo predstaviti entitetskim parlamentima i državnom. Ono što je nama najpotrebnije je da se može normalno raidti, putovati i da je izvoz bolji. Ekonomski pokazatelji u trećem kvartalu biće puno bolji.”

Tegeltija: BiH ne treba vatrogasne mjere od MMF-a

MMF je posebna priča, kazao je on.

“MMF kaže da su oni vatrogasci, mi dođemo da saniramo situaciju i vi sami onda dalje. BiH nije u stanju da joj trebaju vatrogasne mjere od strane MMf-a, naprotiv BiH sa MMF-om nastavlja aranžman koji je potpisala u proteklom period koji opdrazumijeva provođenje određenih reformi koje su potpisane. To su stvari koje BIH dogovori da su joj neophodne a MMF osigura novac. Mi sa njima možemo samo govoriti o kvotama koje možemo pozajmiti a ne o iznosu koji nam treba. Možemo ispregovarati dobre reforme, ne znamo koliko će biti novca i kakve će biti kamate i tome ćemo pregovarati. Očekujemo najviše od sastanka u Sofiji gdje ćemo predstaviti naše projekte i da dobijemo novac koji nam je potreban. Posebno ćemo ciljati na koridor 5 C, da osbosobimo željeznice kao i oblast energetike. Projekte smo dostavili pa ćemo vidjeti.”

BiH je najmanje zadužena u regiji i to su statistički podaci kazao je Tegeltija za BHRT.

“Nije moguće imati investicije bez kredita i ti krediti su važni da se plasiraju tamo gdje ćemo se vraćati i gdje će se novac vratiti.”

Tegeltija: “BIH je žrtva migrantske krize”

Predsjedavajući Vijeća ministara govorio je i o migrantskoj krizi i problemu koji nije samo bh. problem nego regionalni problem, kazao je Tegeltija

“BiH snosi veliki teret migrantske krize koji nije sama kreirala, nije doprinijela ali snosi velike posljedice. Oni moji su kreirali ovu krizu i orizivali ljude, odjedanupt su odlučili da ruta bude BiH. BiH se ne može snositi sa ovim teretom. SUsjedi imaju mnogo manje migranata. Neki žele napraviti spavaonu za migrante od BiH. Žele da odlučuje ko će kada i gdje odlaziti iz BiH. Mi se nismo dobro pripremili za ovo. Mađari su radili ono što su uradili, Hrvati su uradili to što jesu, ne kao Mađari i odjednom se migranti našli ovdje. BiH treba prihvatiti ljude koje bježe iz ratom zahvaćenih područja, oni trebaju sve dobiti ali broj tih ljudi je najmanji u poređenju sa ljudima koji nisu iz rata zahvaćenih područja.”

Ono što Tegeltija ističe je da osobe kojima treba pomoć zbog rata u zemljama iz kojih pomognemo, a one koju npr. iz Pakistana vratimo tamo.

Tegeltija: “Ja na silu neću nametati rješenja”

Također su spomenute i kritike na račun Vijeća ministara koji je na parlament poslao veoma malo zakona u toku godinu dana.

“Vi znate da Vijeće ministara može da donese odluku većinom glasova mimo volje jednog od naroda u Vijeću ministara i da se to uputi u parlament. I šta dobijemo u jednom domu prepirke i usvajanje i dođe na drugi dom i tu se stopira. Ja nikda neću na silu nametati rješenje. A ako bude neko hitno rješenje da se pusti u parlamentarnu proceduru mi ćemo ga pustiti bez npr. podrške jednog dijela ministara.”

bhrt.ba