Sarajevski kanton jedini bilježi povećanje broja stanovništva. Prema procjenama federalnog Zavoda za statistiku, u 2020. godini u glavnom gradu Bosne i Hercegovine je osm i pol tisuća stanovnika više nego u 2013. godine kada je posljednji put vršen popis stanovništva.

[embedded content]

U ostalim kantonima je nešto drugačija. Evidentano je smanjenje broja stanovnika, što je na neki način i očekivano, ako se u obzir uzme svakodnevni odlazak domaćeg stanovništva. No, to nije jedini problem, uz proces emigracija, svakodnevno je vidljiv i proces unutarnjih migracija. Sve veći broj stanovnika sa sela odlazi u gradove.

ALEKSANDAR ČAVIĆ, demograf

“Nije sporno pravo čovjeka da izabere mjesto življenja međutim sporno je ako se to dešava stihijski, ako je to pojedinačna akcija bez ikakvog elementa društvene kontole da se ostvaruju uslovi u u selu i u gradu da čovjek ostvari svoju egzistenicju, pa da je stvar njegove preferencije gdje će da živi.

A upravo je borba za egzistenciju glavni razlog zašto se napuštaju seoska ognjišta. Financijska sigurnost, lakši pronalazak posla dobrovoljno ili ne sve veći broj ljudi privlači u gradove.

Vi morate imati ruralni prostor u današnjoj eri, tehnološkog napretka i razvoja. Sve uslove života za kao što imate u gradovima, znači kompletna infrastruktura, koja bi zadržala stanovništvo u ruralnim prostorima. Kad kažem infrastruktura ne sa samo domovi zdravlja, škole itd, znači kompletha infrastruktura, mi to nemamo objektivno niti je to lako postići, imamo xx elaborata o revitzalizicaija sela, koje nisu dali rezultata, posljedice su jako jako negativne.

Posljedice centralizacije izgledaju ovako. Ovo je selo Gornji Podpeć, u općini Srebrenik. Deseci praznih i napuštenih kuća. Nekada je tu živjelo više od stotinu stanovnika, danas ih ima svega šest, uglavnom starije stanovništvo.

REMZIJA, selo Gornji Podpeć

“Jašta je, nekad je bilo puno naroda, u kućama je nekad živjelo po deseter,a sad nema, šestero nas je svega, ima gore Hajra u onoj kući, Muhamed i sestra u kući iznad, evo nas dvoje ovdje i to ti je to”.

Jovo Kisin, jedan je od rijetkih stanovnika u selu Tuli kod Trebinja. Danas sa sjetom spominje kako je nekad bilo u njegovom selu.

JOVO KISIN, selo Tuli kod Trebinja

“Gornji Podpeć kod Srebrenika i selo Tuli nadomak Trebinja, samo su neki od niza opustošenih i praznih sela. Prema stručnim procjenama, 500 sela u Bosni i Hercegovini potpuno je prazno, a tisuću i 500 gdje živi 10 ili manje stanovnika.

STEVO PAŠALIĆ, statističar i demograf

“Tamo gdje su prazna sela, to znači da taj prostor nije demografski održiv,nemate stanovništva, ili nemate određene demografske mase, I nastaje proces izumiranja, mi imamo danas veliki broj naselja, da nakažem sad lokalnih zajednica koji su na rubu demografskog izumiranja”.

Statističari pojašnjavaju da se u posljednjih deset godina skoro 100 tisuća ljudi iz cijele BiH naselilo u dvadesetak većih gradova. Prema tim podatcima, smatraju stručnjaci, neće samo sela biti opustošena. Centralizacija će se odraziti i na manje gradove. Nužna je decentralizacija razvoja, odnosno ravnomjerniji razvoj na cijelom prostoru zemlje. Iako je to teško postići, statističar i demograf Pašalić smatra da se treba tome težiti, inače se neće stanovništvo zadržati. Zato ćemo se, prema riječima sturčnjaka, i dalje suočavati sa ovim problemima.

bhrt.ba