Jedna od važnih povrtarskih kultura bez koje predstojeća zimnica ne može ni da se zamisli jesu krastavci kornišoni. Gajenje kornišona nije toliko rasprostranjeno i prošireno kao, na primjer, paprika ili paradajza, ali to nimalo ne umanjuje vrijednost ove vrste kako na domaćim trpezama, tako i u prerađivačko-prehrambenoj industriji.

Kornišoni predstavljaju kultivisane krastavčiće koji se gaje širom planete. Oni su podvrsta običnog krastavca (Cucumis sativus) i ubrajaju se u porodicu tikava (Cucurbitaceae). U zemljama engleskog govornog područja poznati su pod nazivom Gherkin, a u francuskoj se nazivaju Cornichon.

Postoje dva osnovna tipa kornišona: glatki ili holandski i bradavičasti ili američki. U našoj zemlji su poznatiji bradavičasti jer se godinama gajila sorta pariski kornišon koji je iz tog reda. Oni se gaje na zemlji, u špaliru, na otvorenom polju, u plastenicima i staklenicima.

Kornišoni su jednogodišnja biljka u formi lijana, koje mogu da budu dugačke od tri do pet metara. Stabla lako mogu da budu polomljena, jer su krhka. Obično su dugi od četiri do osam centimetara.

Meso ploda je hrskavo, ima prijatan i svjež ukus. Aroma mi je takođe lagana i prijatna. Kornišoni sadrže veliku količinu vode. Izvor su vlakana, vitamina A i C.

Kiseli krastavci sadrže veliku količinu vode, proteine, vrlo malo masnoće te prehrambena vlakna. Osim toga, bogat su izvor minerala među kojima su i kalijum, natrijum i fosfor.

Sadrže i vitamine poput vitamina C, A, B-6, B-12, riboflavin, niacin i tiamin.

Snažan su antioksidans: štite tijelo od slobodnih radikala, nestabilnih hemikalija koje oštećuju ćelije u organizmu. Izvrstan su probiotik – balansiraju probavu i ubrzavaju stvaranje dobrih bakterija koje su ključan dio zdrave probave.

Osim što poboljšavaju probavu, kiseli krastavci štite i jetru i pomažu joj da filtrira toksine iz organizma. Kiseli krastavci štite želudac i sprečavaju nastajanje čireva, a pomažu i kod dijabetesa.

Istraživanje je pokazalo kako kiseli krastavci stabilizuju količinu hemoglobina – proteina u crvenim krvnim zrncima koji prenose kiseonik.

Ukoliko niste u mogućnosti da sami uzgajate kornišone, možete da ih kupite. Prije nego što kupite određenu količinu krastavčića, treba dobro da ih pogledate. Oni treba da su svježe zelene boje i čvrste strukture. Ni u kom slučaju ne treba da se kupuju kornišoni koji su omekšali, zgužvani i koji puštaju neprijatan miris.

Po pitanju njihovog čuvanja nisu neophodne nikakve specijalne mjere. Dovoljno je da ih stavite na hladno mjesto (podrum, ostava) ili u frižider. Ako se čuvaju na taj način, moći će biti svježi naredna tri-četiri dana. Ipak se preporučuje, ako kupujete kornišone u trgovačkim lancima, da ih upotrijebite za dan-dva jer se ne zna prije koliko vremena su bili otkinuti.

Kornišoni imaju sjajne kulinarske kvalitete. Mogu da se koriste u svježem stanju ili da se mariniraju. Kada se stavljaju samostalno u turšiju, začinjavaju se solju, šećerom i sirćetom. Moguće ih je staviti u turšiju u kojoj su mrkva, paradajz, karfiol, tikvice, kupus, paprike i dr.

U svježem stanju kornišoni mogu da se ubace u svakakve salate. Kombinuju se sa različitim klicama, lisnatim povrćem, pečurkama, maslinama, fileima, šunkom, mekim i tvrdim sirevima. To kako ćete ih kombinovati je pitanje ličnog ukusa.

Koristi od ovih krastavčića je mnogo… Na prvom mjestu snabdijevaju organizam velikom količinom vode i čuvaju od dehidratacije. Unutrašnjost kornišona može da se upotrijebi i s ciljem uljepšavanja jer hrani, hladi i umiruje kožu. Oni se stavljaju u mnogo domaćih maski za lice. Smatra se da pomažu kod tamnih krugova oko očiju.

Samljevena unutrašnjost kornišona može da se koristi kod nadražene ili upaljene kože. Preporučuju se i kod opekotina od sunca. Druga prednost je što su dijetalni i mogu da se jedu u velikim količinama a da se to ne odrazi pogubno na težinu.

Bakin recept za kisele krastavce bez konzervansa

Krastavčiće dobro operite, posušite krpom i složite u tegle podjednake visine. Odaberite manje tegle tako da se nakon otvaranja brzo potroše. Ugurajte ih što više, tako da ne plivaju u kiselini.

U tegle sa krastavcima možete dodati i po nekoliko zrna bibera i grančicu kopra. Nakon što ste napunili tegle, pripremite kiselu smjesu alkoholnog sirćeta.

Za zimnicu se inače koristi omjer 1:3, odnosno na litru alkoholnog sirćeta idu tri litre vode. Kod krastavaca ova smjesa može biti i blaža, i to po ovom receptu:

Na 2 dl alkoholnog sirćeta stavite 7 dl vode te po jednu veliku kašiku soli i šećera.

Ukoliko vam smeta šećer u zimnici, nije ga nužno dodati. Na kilogram krastavaca ide oko pola litre alkoholne smjese.

Svaku teglu napunite hladnom smjesom sirćeta do vrha, pustite da odstoji pola sata, pa ako je potrebno dolijte još kiseline. Zatvorite dobro poklopcem s navojem. Na dno većeg lonca stavite kuhinjsku krpu, na nju stavite tegle pa dolijte hladne vode do dvije trećine visine tegli. Stavite na vatru pa kuvajte dok voda ne proključa. Tada zagasite i ostavite tegle da se ohlade u vodi. Kad se ohlade, obrišite ih i spremite u špajz.

Sa gorušicom

Ne morate se striktno držati recepta, neka vam bude vodilja za stvaranje svoje dobitne kombinacije.

Sastojci:

  • oko 3-4 kg krastavaca
  • 3,5 l vode
  • 6 dcl alkoholnog sirćeta
  • 300 g šećera
  • 10 kašika soli
  • 4 kašike sjemenki gorušice
  • 4 kašike sušenog kopra (može i svježi)
  • 2 kašike sušenog korijandera
  • po želji biber
  • 1-2 kašike konzervansa
  • Priprema:

Krastavce jedan po jedan operite četkicom. Tegle takođe operite i posušite na suncu ili u rerni. Krastavce na gusto poslažite u tegle. Sve sastojke (osim krastavaca) stavite u lonac i pustite da zakuva i kuvajte dok se šećer ne otopi nekoliko minuta. Krastavce u teglama zalijte vrućim prelivom i odmah ih zatvorite. Ukoliko ne uspijete naslagati krastavce tako gusto da vam se ne dižu iznad tekućine koristite plastične štitnike.

TRUDNIČKE ŽELJE

Najčešće stereotipne žudnje u trudnoći su kiseli krastavci i sladoled, ali trudnice su izjavile da žude za gotovo bilo kojom vrstom hrane koje se sjete. Hormoni trudnoće utiču na ženske osjete mirisa i ukusa, što može uzrokovati velike promjene u onome što žena želi jesti. Neki naučnici takođe vjeruju da neke želje za hranom mogu ukazivati na nedostatak određenih vitamina i minerala.

No, ipak nije potpuno jasno zašto žene imaju žudnju i averziju prema određenoj hrani.

Na primjer, slično kao i brza hrana, kiseli krastavci imaju visok udio natrijuma koji trudnice vole. Kiseli krastavci takođe imaju određene zdravstvene dobrobiti jer ublažavaju grčeve u mišićima i smanjuju rizik za dijabetes.

Važno je u prehranu tokom trudnoće uvrstiti ono što trudnica želi jer ona može biti pokazatelj onoga što je majci ili djetetu potrebno za zdrav razvoj. Mnoge namirnice nisu toliko zdrave pa je važno ograničiti količinu. Previše hrane koja nije nutritivno bogata neće pomoći djetetovom razvoju i može izazvati višak kilograma. Ravnoteža u prehrani ključna je za zdravu trudnoću.

 

 

(nezavisne)