Izum masovne štamparije (“Gutenbergov misleći avion”) značilo je i promjenu društvene paradigme gdje su se do tada knjige ili dokumenti umnožavali prepisivanjem izvornog materijala.To je ujedno i razlog zašto se kroz povijest sačuvao mali broj pisanih podataka iz vremena prijašnjih kultura i civilizacija.
Ne zaboravimo naravno i namjerna uništavanja djela pisane riječi, koja se nažalost dešavaju i danas. Prepisivačka književnost postojala je kod nas u Bosni, još za vrijeme kraljevstva, prije dolaska Osmanlija u ove krajeve.

Ta najstarija prepisivačka bosanska književnost sastojala se, uglavnom, od knjiga, koje su prepisivane za vjerske objekte. Bilo je tu i apokrifa, i nešto svjetovnih knjiga. Centri prepisivanja i čuvanja tih knjiga bili su, uglavnom, samostani i manastiri. Posebno su se u tom procesu istakli bosanski franjevci.

U Franjevačkoj muzeju u Jajcu se danas čuva reprint izdanja iluminiranog glagoljskog kodeksa, Hrvojev misal, koji je prepisao kaligraf i iluminator Butko. Tu je i Hvalov zbornik.

Ako s tog stanovišta bacimo pogled na brojno stanje rukopisnih knjiga i biblioteka u islamskom svijetu, na području islamske kulture, onda dolazimo do značajnog zaključka, da je kulturna djelatnost u tom svijetu bila u prošlosti vrlo živa i interes za knjigu veoma velik.

Izdavanje knjiga u tom svijetu, iako je to bilo putem prepisivanja, naglo se razvijalo. Islamske biblioteke u Španiji, kao i one u drugim centrima islamskog svijeta, – Bagdadu, Kairu, Buhari, Semerkandu, Istanbulu i drugim, – brojale se nekad na desetine, pa i stotine hiljada svezaka raznih djela.

Na sačuvanim rukopisima koji su nastali u Jajcu stoji da su Jajčani prepisivali knjige u tvrđavi, u medresi, džamijama itd.. Kada se zadovoljila potreba za nekom knjigom ona se darivala, prodavala, vakufila ili ostavljala potomcima kao neprolazna vrijednost.

Najpoznatiji jajački prepisivači knjiga iz osmanskog doba su: Osman, sin Mustafin, koji je prepisao Kazvinijevo djelo Telhisu-l-miftah o arapskoj stilistici, Husein, sin Sejidinov, prepisao arapski rječnik, Bilal, sin Halilov prepisivao je knjige iz islamske etike, Derviš, sin Abdurahmana Softe prepisao poznatu Busirijevu kasidu Burdu kao i Osman, sin Nesuhov koji je prepisao Džurdanijevo djelo o šerijatskom nasljednom pravu itd…

 

 

 

(Mirza Kapetanović za Jajce Online)