U Čerkazovićima kod spomen-turbeta danas je održan prigodan program u znak sjećanja na 28. godišnjicu stradanje Bošnjaka ovog kraja i naselja Ljoljići.

Prisutnima se prvi obratio lokalni imam Semin ef. Česo, on je naglasio koliko je važna kultura sjećanja za jednog Bošnjaka, ali prihvatanje i spremnost da se živi u sadašnjosti te planira budućnost u ime Boga.

-Kao i svake godine, i danas smo se okupili kako bi se sjetili naših šehida koji su dali svoje živote u odbrani i očuvanje naše države Bosne i Hercegovine, naše vjere, otadžbine i naših života. Ne smijemo zaboraviti prošlost, ali moramo da živimo u sadašnjosti s ovim iskušenjima zbog koji smo se danas okupili. Isto tako moramo biti spremni za budućnost i nastavak ovodunjalučkog života koji je samo misija za svakog čovjeka pojedinačno te moramo biti spremni da odgovorimo na najbolji način kod Uzvišenog Boga dž.š., rekao je Česo.

U svojstvu izaslanika glavnog imama MIZ Jajce Zehrudina ef. Hadžića koji je bio opravdano odsutan, obratio se Ramiz ef. Kahrić imam džamije Esme sultanije.

-O genocidu i zločinima u Srebrenici, Ahmićima, Jezeru, Ljoljićima i Čerkazovićima, kao i onima koji su se dogodili širom naše Bosne i Hercegovine je naša velika obaveza, a i velika odgovornost. Dostojanstvo jednog muslimana je da drugima da doznanja na dobro koji su mu drugi učinili, ali da pamti i ne zaboravlja zlo koji su mu drugi nanijeli. Molimo našeg Gospodara da svim žrtvama u našoj zemlji, svijetu.., danas posebno ubijenim licima ovih mjesta u kojima smo danas podari milost, oprost, zaištitu, dženetske bašte, a njihovim porodicama da podari sabur, a zločincima zasluženu kaznu, istakao je Kahrić.

U nastavku govora Kahrić je istekao da se u narednom periodu treba asfaltirati i dio puta oko spomen-turbeta, iako je to puno ranije trebalo da se uradi, ali zbog tehničkih problema izvođači radova nisu mogli odgovoriti zahtjevima Medžlisa IZ-e Jajce.

Na kraju programa dovu je proučio šejh Ramiz ef. Bećirović, dugogodišnji imam u Jezeru te bivši glavni imam MIZ „Jajce“.

Traže pravdu

Prema riječima mještana, koji su ogorčeni na bh. pravosuđe i na određene političke elite, za njih je to ništa novo, jer ionako političari dolaze samo po potrebi. Iako je izborna godina tradicionalno se nastavilo zapostavljanje Bošnjaka u RS od samog vrha vlasti.

Porodice ubijenih traže da konačno budu pronađeni preostali posmrtni ostaci, a istovremeno traže pravdu i kažnjavanje zločinaca.

Pripadnici rezervnog sastava milicije RS 10. septembra su okupili mještane sela Ljoljići i Čerkazovići, te ih odvela do mjesta Tisovac, gdje su ih strijeljali. Tada su ubijena 23 civila, 4 povrijeđena, a kasnije su ekshumirani iz jame Draganovac nedaleko od Čerkazovića.

Zajednička dženaza klanjala im se u Vincu 12. maja 1999. godine, gdje je ukopano 23 tijela, dok se još uvijek traga dva dječaka Karahodžić (Nisveta) Adnan i Karahodžić (Kasima) Selvedin.

  1. Bajramović (Ibre) Mujo 1927.
  2. Bajramović (Muje) Latif 1959.
  3. Bajramović (Alije) Mustafa 1946.
  4. Bajramović (Mustafe) Irhad 1971.
  5. Bajramović (Latifa) Ekrema 1939.
  6. Bajramović (Šemse) Sabahudin 1979.
  7. Balešić (Ibre) Mustafa 1950.
  8. Balešić (Avde) Faza 1918.
  9. Balešić (Muje) Fahra 1928.
  10. Mutić (Osme) Nedžib 1936.
  11. Mutić (Neđiba) Ramiza 1936.
  12. Mutić (Hadže) Derviša 1933.
  13. Mutić (Huse) Fatima 1963.
  14. Zobić (Arifa) Fikreta 1956.
  15. Zobić (Tahira) Fikreta 1957.
  16. Zobić (Nurije) Asmer 1977.
  17. Zobić (Nurije) Adis 1983.
  18. Zobić (Subhudina) Adnan 1979.
  19. Zobić (Avde) Đula 1924.
  20. Karahodžić (Latifa) Zarifa 1928.
  21. Karahodžić (Ale) Ibrahim 1933.
  22. Karahodžić (Omera) Senad 1968.
  23. Malkoč (Ibre) Šećo 1934.

Potrebno je istaći da je još devet osoba ubijeno iz ova dva mjesta, ubijeni su 2. i 3. juna 1992. godine,a oni su: Ahmečković Gane, Karahodžić Muharem, Karahodžić Adem, Karahodžić Kasim, Karahodžić Nisvet, Plivac Ahmet, Balešić Aziz.

Za ovaj zločin, Vijeće Suda BiH, u aprilu 2008. godine, osudilo je: Pekez (Špire) Mirka na 21 godinu zatvora, Pekez (Mileta) Mirka na 29 godina i Savić (Ljupka) Milorada na 21 godinu zatvora, dok organizator ovog nemilog zločina Jovo Jandrić nikad nije uhvaćen niti procesuiran.

 

(Jajce Online)