Pandemija virusa korona negativno utječe na mentalno zdravlje i stanovništva Bosne i Hercegovine, ionako narušteno u periodu nakon rata prožetom socijalnim problemima, nezaposlenošću, problemima nastalim kao posljedice trauma koje su doživljavali.

Neuropsihijatar Abdulah Kučukalić u razgovoru za Fenu, u povodu 10. rujna, koji Svjetska zdravstvena organizacija obilježava kao Svjetski dan prevencije samoubojstava, naglašava da se sve to reflektiralo na porast duševnih poremećaja kako depresije tako i posttraumatskih stresova i drugih poremećaja vezanih za stres.

– Jedan od učestalih simptoma tih poremećaja je i razmišljenje o samoubojstvu odnosno autodestrukcija. Nažalost, u BiH je prisutna u većem postotku nego li je to bilo ranije. To je veliki socijalni problem, na koji se malo obraća pažnja. Uglavnom se samo zabilježe slučajevi samoubojstava, a malo se analizira što je povod i kako bi se moglo preventivno djelovati u smislu smanjenja broja samoubojstava – kazao je prof. dr. Kučukalić.

Kako dodaje, normalna reakcija je da je to zadatak psihijatara i stručnjaka centara za mentalno zdravlje. Međutim, tako se, kaže prof. Kučukalić, završava ta borba, u smislu prevencije i smanjenja postotka izvršenja samoubojstava.

– Doktori rade svoj posao, ali ne mogu sami. To je kompleksan problem, zahtijeva sve strukture društva da bi se duži vremenski period temeljito radilo na poboljšanju kako socijalnih tako i mentalnih uvjeta te postigao cilj, a to je manji postotak samoubojstava – smatra.

Profesor dr. Kučukalić naglašava da pandemija virusa korona negativno utječe na mentalno zdravlje i stanovništva Bosne i Hercegovine, time i na porast slučajeva suicida.

Uz Svjetski dan prevencije samoubojstava istaknuo je važnost komunikacije svih struktura društva, da bi se što bolje djelovalo i preventirala ta pošast.

– Ljudi žive u strahu, boje se za egzistenciju. Firme se zatvaraju, mnogi postaju ovisni od socijalne pomoći. To onda izaziva osjećaj bespomoćnosti, beznadežnost, osjećaj krivice i nesposobnosti da se osigura egzistencija za obitelj. U takvim situacijama, nažalost, javlja se i ideja o samoubojstvu -naglasio je.

Profesor dr. Kučukalić savjetuje racionalnost u razmišljanju, planiranje i ponašanje u skladu s vlastitim mogućnostima. Smatra da posebno mladi ljudi često žele mnogo više nego je to moguće. Ulaze u ogromne rizike, investiraju, zadužuju se, uzimaju kredite. Činjenica da sve to ne mogu i podmiriti negativno utječe na njihovo mentalno zdravlje i odnose u obitelji.

– Moramo racionalno razmišljati, planski rješavati probleme. Ne ulaziti u konflikte, održavati dobru komunikaciju sa najbližima, ali i sa svima ostalima. Bitno je izbjegavati agresivnost, netoleranciju, imati lijepu riječ kao način rješavanja konflikata i problema u društvu – poručio je.

Ljudima s mentalnim problemima savjetuje liječenje i redovnu konzultaciju s njihovim psihijatrom jer mentalni poremećaji često znaju biti usko vezani i za agresivno i destruktivno ponašanje.

Kako prof. dr. Kučukalić pojašnjava, to pojedinac može uraditi. Društvo može mnogo više da bi se osigurao bolji životni standard, ekonomski razvoj. Sve to zajedno potom dovodi do boljeg mentalnog zdravlja i manje razmišljanja o suicidu.

Svjetski dan prevencije samoubojstava (10. rujan) obilježava se na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, u cilju podizanja svjesnosti o potrebi i obavezi aktivnosti na prevenciji samoubojstava na globalnoj razini.

bhrt.ba