Uoči posjete specijalnog predstavnika Sjedinjenih Država za Zapadni Balkan i zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD-a Matthewa Palmera našoj zemlji, serija inicijativa u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Dodik je tražio vanrednu sjednicu o preseljenju ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim, Komšić o priznanju Kosova.

Danas stiže treća inicijativa o priključenju Bosne i Hercegovine “Malom Šengenu”. Sve tri inicijative će biti na dnevnom redu tri vanredne sjednice u jednom danu, 17. septembra.

Takozvani Mali Šengen podrazumijeva spajanje država Balkana u smislu lakšeg protoka roba, ljudi i kapitala. Prednost su slične kulture i jezik, a za svaku državu to bi značilo otvaranje i širenje ekonomskog tržišta i veći priliv novca. Stručnjaci kažu da je potencijal ogroman, naročito u izvoznom sektoru.

[embedded content]

AZIZ ŠUNJE, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA-e:

“Ja mislim da je dobra prilika da se preuzme koncept ‘Velikog Šengena’ i da se po tom algoritmu formira zona u kojoj bi, ja preferiram, bile uključene zemlje CEFTE u odnosu na zemlje
regiona, i oslobodi okvir za protok roba, kapitala, ljudi i davali pozitivne efekte na ekonomiju”.

Sličnog stava je i član Predsjeništva Bosne i Hercegovine, koji je uputio inicijativu za pridruživanje “Malom Šengenu”. Ideja živi godinama, a da li će biti i prihvaćena, odlučivat članovi na narednoj sjednici.

MILORAD DODIK, član Predsjedništva BiH (SNSD):

“To omogućava niz stvari, od banalnih stavri da se omekša granica, omekša u smislu da ne moraju kamioni da stoje po 15 – 20 sati na granici, nego da se putem elektronske mreže razmijene podaci, da se prizanju dokumenti iz jedne u drugu zemlju”.

Neki će reći da Dodik kopira političke poteze predsjednika Srbije, koji ponovo nameće ovu ideju. Ovaj put kao ljekovitu.

ALEKSANDAR VUČIĆ, predsjednik Srbije

“Ja nikada neću odustati od ideje za koju mislim da je ljekovita za cijeli region, koja mislim da je najbolja, a to je ‘Mini Šengen’. To je naše uvezivanje. To hoće li nas primiti u EU, to je jedno pitanje, a šta je to što možemo sami da uradimo za sebe, za svoje narode, da gradimo strukturu. Jedan od projekata je veoma važan za nas to je pruga Beograd – Sarajevo”.

Ideja zajednički prihvatljiva, ali stvari na terenu drugačije. Po starom običaju, ekonomski problemi u većini postaju – politički. U prvom redu problem političkih odnosa zemalja regiona, najviše Srbije i Kosova, ali i migrantske krize u kojoj komšije ogroman teret prebacuju na Bosnu i Hercegovinu. Evropska unija podržava prijedlog, ali je i skeptična.

BODO WEBER, njemački stručnjak za Balkan:

“Veoma sumnjam da će se nešto od toga realizirati, jer ostaje ozbiljna osnovna politička ekonomska i stukturalna pitanja, čak i za učešće Kosova u ‘Mini Šengenu’, od tarifnih barijera, koje je Srbija povukla prema Kosovu. Kako BiH može uopšte učestvovati u jednoj inicijativi-slobodan protok ljudi bez kontrole granice, kada vidimo tri godine na djelu preusmjeravanje balkanske rute od Srbije prema Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini”.

Iako postoje problemi, mnogo više je prednosti od ove inicijative, stav je onih koji poznaju prilike. Zato šansu treba iskoristiti, urediti političke odnose i reflektirati ih na ostale segmente društva. Uz prave poteze, to bi bio mini korak i dokaz volje da su se zemlje Balkana spremne pridružiti evropskoj porodici.

SLOBODAN ŠOJA, bivši diplomata:

“Proba za sve naše lidere ovdje koji žele da uđu u EU bila bi da kažu – mi sada razmišljamo šta su interesi građana BiH, građana Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije – šta su njihovi problemi i šta uraditi da oni nemaju te probleme – od protoka ljudi, do priznavanja diploma. Duh ‘Malog Šengena’ je izuzetan trening svih zemalja regije da pokažu da su zreli”.

Koliko su zreli političari će pokazati upravo na ovom prijedlogu, jer od njega će profitirati građani. Ukoliko bude oklijevanja, biće da se radi o još jednom dobrom predizbornom obećanju.

bhrt.ba