BHRT je istražio kako je funkcionirala nastava na daljinu u Tuzlanskom kantonu tijekom mjera uzrokovanih posljedicama pandemije koronavirusa.

[embedded content]

Adela Petrović je tako završila osmi razred. Govorila je o prednostima i nedostatcima takvog načina održavanja nastave.

“Problem je bio manjak kontakta s nastavnicima i načinima na koji nam objašnjavaju ono što trebaju”, kazala je Petrović.

Selma Jatić je majka djeteta koje je završilo šesti razred prateći online nastavu. Smatra da je to u početku bilo idealno rješenje. Sada kada djeca nisu u izolaciji mišljenja je da se trebaju vratiti u školu s obzirom na to da je online nastava kasnije pokazala i neke nedostatke.

“Djeca nisu imala predavanja nastavnika, zapravo, taj neki kombinirani model koji se nudi na području Tuzlanskog kantona, smatram da je idealan, jer će učenici u školi odslušati predavanja, a za vrijeme online nastave moći ponavljati gradivo i raditi zadaću”, kaže.

Istraživanje društva pedagoga i društva psihologa pokazalo je podijeljenje stavove po ovom pitanju. Smatraju da je online nastava bila zdravstveno sigurnija i da je pokazala veću informatičku pismenost podiglo na veći nivo.

Selma Teparić iz društva pedagoga i psihologa Tuzlanskog kantona kaže da su djeca od petog razreda i starija bila usmjerena na jedan novi način usvajanja znanja koji prije korone nije toliko prakticiran.

Kao jedan od nedostataka u istraživanju je navedena nemogućnost praćenja za sve učenike.

“Ono što je bila prednost jest jedan stupanja fleksibilnosti pa su ljudi koji zbog kojeg god tehničkog faktora nisu pratili nastavu, imali su jedan model za praćenje”, kazala je Teparić.

Resorni ministar Elmir Tukić je kazao kako je sve više i više učenika imalo mogućnost praćenja nastave kako se situacija razvijala.

Rezultati društva pedagoga i psihologa bit će korišteni u smjernicama za dalje odvijanje nastave. Najbolje rješenje u resornom ministarstvu smatraju nastavu u klupama.

bhrt.ba