Pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove u Hagu danas je počela dvodnevna rasprava o žalbama na prvostepenu presudu bivšem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću.

Ovo je i prvo pojavljivanje u javnosti Ratka Mladića nakon što je u novembru 2017. prvostepeno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid i druge brojne ratne zločine. Mladić nosi zaštitnu masku na licu.

Žalbeni proces počeo je uvodnom izjavom predsjedavajuće Sudskog vijeća Prišce Matimba Niambe (Prisce Matimba Nyambe), nakon čega odbrana izlaže svoju žalbu, dok će tužilaštvo to učiniti sutradan.

U uvodnoj riječi sutkinja Niambe ponovila je ključne zaključke iz presude Pretresnog vijeća kojim je Mladić osuđen za genocid u Srebrenici, udruženi zločinački poduhvat koji je za cilj imao da zauvijek ukloni bošnjačko i hrvatsko stanovništvo s teritorija na koje je smatrao da Srbi polažu pravo, kao i za teror nad stanovnicima Sarajeva koji je podrazumijevao kontinuirane kampanje bombardovanja i snajperskog ubijanja civila, te uzimanje pripadnike snaga UN-a za taoce u proljeće 1995.

Odbrana traži oslobađanje, tužilaštvo osudu i za genocid u 6 opština

Sutkinja je zatim navela argumente žalbi i odbrane i tužilaštva, gdje je odbrana tražila da se Mladić oslobodi krivice ili da mu se ponovi sudski postupak, dok tužilaštvo zahtijeva da se poništi odluka Pretresnog vijeća kojom je Mladić oslobođen za genocid u šest općina za koje je bio optužen (Foča, Ključ, Kotor Varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica), te i da po toj tački optužnice bude osuđen za genocid.

Također, ona je podsjetila i na tok žalbenog postupka, odnosno više odlaganja od marta, kako zbog operacije Mladića, tako i pandemije koronavirusa.

Advokat Ratka Mladića Dragan Ivetić u uvodnoj riječi izrazio je protest zbog otpočinjanja žalbenog postupka, tvrdeći da zbog lošeg zdravstvenog stanja i mentalne sposobnosti Mladić nije u stanju da prati sudski postupak. Tvrdi da je odbijanjem da odgodi suđenje, Sudsko vijeće napravilo veliki propust zbog čega Mladiću ne može biti osiguran pravedan postupak.

Bez prisustva Mladićevog branioca

On je ukazao i da srbijanski advokati, glavni Mladićev branilac Branko Lukić i pravni savjetnik Boris Zorko nisu u mogućnosti da prisustvuju ovoj raspravi, jer su u vezi sa kodeksom etike konsultovali sprsku advokatsku komoru.

Etički kodeks ih sprječava da postupaju suprotno sopstvenim interesima i interesima njihovog klijenta, a osim toga postoji i rizik od putovanja u vrijeme pandemije, ukazao je Ivetić, napominjući da sprska advokatska komora u principu zabranjuje da se ovakve stvari riješavaju putem video konferencije.

Ukazao je da je i on konsultovao svoju advokatsku komoru Ilinoisa i pošto su, kako je naveo, temeljno proučli relevantna pravila ponašanja, literaturu i sudsku praksu, zaključeno je da su njegove etičke i profesionalne dužnosti djelimično u suptronosti sa većinskom odlukom vijeća da se ovo ročište održi danas, zbog čega je još jednom pokušao osporiti njegovu valjanost.

U nastavku rasprave argumente u prilog žalbi odbrane počela je da iznosi pravni savjetnik Peta-Luis Bagot, napominjući da odbrana traži da se prvostepena presuda kojom je Mladić osuđen na doživotni zatvor preinači. Ona je u svom izlaganju istakla da su dokazi koje je tužilaštvo iznijelo u prvostepenom postupku protiv Mladića neosnovani.

Odbrana: Mladić nije učestovao u zločinačkom poduhvatu

Odbrana je negirala da je Mladić bio akter udruženog srpskog zločinačkog poduhvata protiv Muslimana i Hrvata tokom rata u BiH.

“Odbrana poziva apelaciono vijeće da preinači osuđujuću presudu za učešće Mladića u sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu”, rekao je branilac Dragan Ivetić u popodnevnom dijelu rasprave.

Ivetić je ocijenio da je prvostepeno vijeće “počinilo jasnu grešku u rezonovanju kada je zaključilo da je Mladić dao značajan doprinos udruženom zločinačkom poduhvatu”, koji je trajao od 1991. do 1995. Dodao je da su “mnogi zločini” počinjeni prije nego što je Mladić došao u BiH i, u maju 1992, preuzeo komandu nad VRS.

Prema odbrani, prvostepeno vijeće oslanjalo se na posredne dokaze da je Mladić “dijelio zločinačku namjeru” sa drugim učesnicima u poduhvatu, a zanemarilo je “direktne dokaze”, poput Mladićeve ratne bilježnice, koji su govorili da to nije bio slučaj.

Advokat Ivetić je sugerisao da dokazi pokazuju da Mladić nije odobravao navodne ciljeve zločinačkog udruženja. Prvostepeno vijeće je, pored toga, propustilo da utvrdi kojim je tačno aktima Mladić dao značajan doprinos zločinačkom poduhvatu, tvrdio je zastupnik odbrane.

Kao pogrešno, Ivetić je naveo i to što je prvostepenom presudom Mladiću pripisana odgovornost za zločine srpskih paravojnih formacija, uprkos obimnim dokazima da je general tokom cijelog rata naređivao razoružavanje i rasformiranje paravojski.

Druga Mladićeva zastupnica Pita-Luiz Bagot (Peta-Louise Baggot) pogrešnim je označila i nalaz iz presude da je VRS, pod Mladićevom komandom, terorisala stanovništvo Sarajeva.

Bagot je ocijenila da je prvostepeno vijeće zaključak o Mladićevoj odgovornosti izvelo na osnovu usvojenih činjenica iz prethodnih suđenja njemu podredjenim oficirima, “u odsustvu bilo kakvih dokaza optužbe o počiniocima”.

Nakon odbrane, argumente po žalbama iznijeće i haško tužilaštvo, a zaključivanje žalbenog pretresa zakazano je za srijedu, 26. avgusta u 15,55 sati.

Zbog ograničenja koja se odnosi na COVID – 19, ročištu ne prisustvuju predstavnici medija, već ga prate putem video linka.

Česte pauze zbog prekida video-veze

Dosadašnju raspravu obilježile su česte pauze, a zbog prekidanja video-veze.

Žalbeni proces je bio prekidan više puta na nekoliko minuta, pa je odbrana svoje obrazlaganje argumenata prekidala zbog prekida veze sa sudijama, a ponekad je određivana i pauza od sat vremena.

Zbog koronavirusa, u sudnici u Hagu od petočlanog sudskog vijeća nalazi se samo sudija Elizabeth Ibanda-Nahamya, dok su ostale sudije prisutne online.

edPrsedavajuća Priska Nijambe (Prisca Nyambe) iz Zambije i članovi vijeća Aminata Engum (Aminatta Lois Runeni N’gum) iz Gambije i Sejmor Penton (Seymour Panton) sa Jamajke raspravu prate preko video veze.

Peti sudija Geberdao Kam (Gberdao Gustave Kam) iz Burkine Faso nije se, tokom rasprave, vidio ni u haškoj sudnici, niti na ekranima za video vezu.

Tokom dana, predsjedavajuća je zbog prekida veze rekla da će dijelove argumenata odbrane koje nije čula, morati da pogleda naknadno u transkriptu.

Historija procesa

Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne krivične sudove u Hagu već je u nekoliko navrata odgađalo usmeno izlaganje žalbi na presudu Mladiću.

Mladić je uhapšen u maju 2011. godine a suđenje mu je počelo godinu dana poslije.

Prvostepenom presudom Haškog tribunala iz 2017. godine Mladić je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, te osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Mladić je na tu presudu uložio žalbu, ali je to učinilo i Haško tužilaštvo, tražeći da on bude proglašen krivim i za genocid počinjen u još šest općina 1992. godine.

Mladić je operisan 28. marta ove godine, a ljekari su, kako je navedeno iz MMKS-a, zaključili da se on oporavlja dobro.Nedavno je odbrana otražila prolongiranje iznošenje usmene žalbe odbrane na prvostepenu presudu, zbog Mladićevog lošeg zdravstvenog stanja, ali je Mehanizam odbio njihov prijedlog.

Iznošenje žalbi na presudu Mladiću već je ranije odgađano zbog izmjena u Žalbenom vijeću, koje će donijeti konačnu presudu, ali i zbog pandemije koronavirusa.

Suđenje je počelo 16. maja 2012. godine i trajalo je ukupno 530 dana, tokom kojih je prihvaćeno 9.914 dokaznih predmeta, a Pretresno veće je saslušalo ili primilo svjedočenja ukupno 592 svjedoka.

Prema ranijem planu, konačna presuda trebala je biti izrečena krajem ove godine, ali je naknadno saopšteno da se zbog pandemije koronavirusa završetak žalbenog postupka na suđenju Mladiću očekivao u prvoj polovini 2021. godine, a presuda, čiji termin još uvijek nije potvrđen, trebala bi biti izrečena devet mjeseci nakon iznošenja žalbi.

bhrt.ba