Lider Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić danas je otvorio temu nesposobnosti direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osmana Mehmedagića zvanog Osmica da se nosi sa sigurnosnim izazovima. Dok se država suočava sa strašnim nasrtajima vanjskih neprijatelja poput Rusije, Mehmedagić se uglavnom bavi obavještajnim radom u Stranci demokratske akcije (SDA), odnosno uhođenjem i strašenjem političkih protivnika, “završavanjem” unutarstranačkih izbora u SDA i ušutkivanjem funkcionera u SDA koji se pobune protiv stanja u stranci, piše “PRESS.

Radončić je na današnjoj konferenciji za medije ukazao na postojanje paraobavještajnih centara u Bosni i Hercegovini koji se miješaju u izbore u Crnoj Gori na način da pokušavaju spriječiti pobjedu prozapadnog političara orijentisanog ka NATO-u te da na taj način direktno rade u interesu politika zvaničnog Beograda i zvanične Moskve.

Paraobavještajno djelovanje u BiH svakako je pitanje kojim bi se trebao baviti direktor OSA-e Osman Mehmedagić, a koji to ne čini vjerovatno zbog opterećenosti obavještajnim aktivnostima koje sprovodi u Stranci demokratske akcije (SDA). Mehmedagić je prisiljen balansirati između državnog interesa i interesa Rusije i Srbije jer ukoliko se bude previše protivio politikama Beograda i Moskve najveći proruski zagovornik u BiH Milorada Dodika mogao bi mu uskratiti podršku.

Milorad Dodik predsjednik je SNSD-a. Na mjestu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH nalazi se Zoran Tegeltija iz SNSD-a. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH – dakle, SNSD – predlaže direktora OSA-e. SNSD je odlučio da Tegeltija kao predsjedavajući i SNSD kao politička stranka snose odgovornost za ostanak Mehmedagića na poziciji direktora OSA-e uprkos tome što ima očiti problem s fakultetskom diplomama.

Jednostavnom političkom analizom može se doći do zaključka kako ostanak Osmana Mehmedagića na poziciji generalnog direktora OSA-e u Bosni i Hercegovini podržavaju samo Bakir Izetbegović i Milorad Dodik. Tačnije, Osmica je izbor Bakira Izetbegovića koji Milorad Dodik, proruski političar u BiH, podržava.

Iako izgleda da Mehmedagić ima podršku kompletne SDA, to nije baš tako. Svi funkcioneri SDA koji se u ovom momentu zalažu za reizbor Mehmedagića, kada bi kojim slučajem Bakir Izetbegović došao do zaključka da su stvarno sramotna sve dešavanja vezana za njegov izbor, po incerciji bi zauzeli stav: “Tako je predsjedniče. Slažemo se. I mi mislimo da treba otići”. Po istoj matrci, sve dok Izetbegović podržava ostanak Mehmedagića i oni zauzimaju stav: “Tako je predsjedniče. Slažemo se. I mi mislimo da treba ostati”. Jednom rječju rečeno, poltronstvo.

Problem s imenovanjem Osmana Mehmedagića nema samo predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kako se mediji bliski SDA trude predstaviti. Podsjećanja radi, sve dok Milorad Dodik nije “aminovao” Osmicu propagandna mašinerija plasirala je priču da nereferentni srednjoškolac smeta “Dodiku i Čoviću” – kako je Dodik otpao i uspio postići kompromis s Mehmedagićem, ostao je samo Čović. Nije poznato na osnovu čega su ocijenili da je Čović veći sinonim za prorusko djelovanje od Milorada Dodika koji otvoreno odlazi na sastanke s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, protivi se NATO putu BiH i politici Sjedinjenih Američkih Država u BiH.

Problem s Mehmedagićevim ne/radom ima sve i jedan bošnjački ili probosanski lider. Njegovo djelovanje javno su kritikovali predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, predsjednik NiP-a Elmedin Konaković, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, predsjednik Naše stranke Predrag Kojović, predsjednik Nezavisnog bloka Senad Šepić i brojni drugi probosanski političari u BiH koji obnašaju značajne funkcije da li kao funkcioneri ovih stranaka ili nezavisni funkcioneri.

Od destrukrivne, komunističke i primitivne politike Osmana Mehmedagića i miješnje u unutarstranačke izbore u SDA – u jeku afere “Asim” – distancirali su se i pojedini funkcioneri SDA poput Aljoše Čampare, Šemsudina Mehmedovića, Denisa Zvizdića i Alme Čolo.

Da li je moguće da su svi probosanski političari koji negoduju zbog rada Osmana Mehmedagića loši i da rade protiv interesa države BiH i Amerike, a da su samo Bakir Izetbegović i Milorad Dodik borci protiv ruskog utjecaja, zagovarači ulaska BiH u NATO, borbe protiv terorizma i državnici koji rade na jačanju države BiH?

Radončić je danas najavio da će tražiti hitni angažman Tužilaštva BiH zbog paraobavještajnih struktura. Ovo nije prvi zahtjev koji je dobilo Tužilaštvo BiH, a koji se odnosi na rad OSA-e.

Zajednička komisija za nadzor nad radom OSA-e već je u junu 2020. godine zatražila od Tužilaštva BiH “da ispita navode o tome da li je generalni direktor OSA prekršio odredbe Zakona o OSA člana 31. (U izvršavanju svojih dužnosti generalni direktor i zamjenik osiguravaju da informacije koje prikupi i proizvede Agencija budu… nezavisne od političkih uticaja), člana 45. (Zaposleni ne mogu biti članovi političkih stranaka, primati instrukcije od političkih stranaka…), člana 62. (Agencija mora biti depolitizirana i ne učestvuje u protežiranju, zaštiti ili podrivanju interesa bilo koje političke stranke ili zakonite političke organizacije ili bilo kojeg konstitutivnog naroda), člana 83. (Zabranjeno je prikupljanje informacija o osobama samo na osnovu njihovog nacionalnog ili rasnog porijekla, vjerskih ubjeđenja, seksualnog ponašanja ili političkih uvjerenja…) kojima se zabranjuje rad u interesu političkih stranaka”.