Bosna i Hercegovina je izdavanjem Pravilnika o uvjetima za izvođenje letačkih operacija dronovima po prvi put regulisala korištenje bespilotnih letjelica u BiH koji podrazumijeva registraciju drona, obuku letenja, osiguranje police osiguranja te jasna pravila korištenja.

Naša zemlja je dugo godina čekala na pravilnik koji će regulisati korištenje bespilotnih letjelica u našem zračnom prostoru, a koordinacijom nadležnih institucija i u komunikaciji s profesionalnim firmama koje su se u proteklom periodu edukovale za korištenje dronova, napravljen je i pravilnik koji je u skladu s pravilima u Evropskoj uniji.

Pravila su podijeljena u tri kategorije komercijalnih, nekomercijalnih i izvođenje radova iz zraka te su u njemu definisane dozvoljene i zabranjene radnje kao i radnje koje je potrebno ispuniti prije korištenja drona

Izvođenje radova iz zraka i aero-fotografsko snimanje

U kategoriji izvođenja radova iz zraka koji podrazumijevaju i aero-fotografsko snimanje ipak su najblaži uvjeti i pravila za operatore dronova. Letenje dronom u svrhu izvođenja radova iz zraka dronom može se izvoditi unutar vidnog polja ili izvan vidnog polja, bez obzira na kategoriju drona.

Radovi se vrše na visinama koje su preko 120 metara i na udaljenosti manjoj od 1,5 km od aerodroma uz obaveznu saglasnost nadležne kontrole letenja ili Jedinice za upravljanje zračnim prostorom i odobrenje Bh. direkcije za civilnu avijaciju (BHDCA), bez obzira da li se letenje dronom vrši u kontroliranom ili nekontroliranom zračnom prostoru.

Letenje se mora vršiti u skladu s priručnikom za izvođenje operacija dronom, koji mora biti propisan od vlasnika i/ili operatora drona, a koji mora biti odobren od BHDCA koja izdaje Operativno odobrenje za radove iz zraka dronom.

Operator drona mora posjedovati Potvrdu o poznavanju zrakoplovnih propisa za operatora drona, što znači da će za istu morati proći određena testiranja.

U radove iz zraka spadaju: aero-fotografsko snimanje, snimanje termalnim kamerama, ispitivanje iz zraka, istraživački letovi i druge slične operacije.

Ukoliko operator drona nije ujedno i vlasnik drona, operator drona mora posjedovati dokaz da je imenovan od strane vlasnika drona za vršenje operacija, a za letenje u noćnim uvjetima dron mora biti obilježen svjetlosnom signalizacijom, bez obzira na kategoriju drona.

Nekomercijalna letenja dronom

Među prvim stavkama regulisane su zone operacija i operativnih ograničenja kojim je nekomercijalno letenje dronom dozvoljeno samo danju i unutar vidnog polja operatorom drona te nije dozvoljeno: letenje iznad ljudi, životinja, objekata, vozila, puteva, pruga, dalekovoda ili drugih zrakoplova na daljinsko upravljanje na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 30 metara, iznad skupa ljudi na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 50 m, iznad industrijskih zona, ambasada, objekata državnih službi i institucija, kao i drugih objekata koji su od javnog značaja na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 500 metara, unutar aerodromske zone ili kontrolirane zone (CTR), prilazne i odletne ravni, zone letilišta i unutar zone koja je definirana za zrakoplovne priredbe.

Maksimalna dozvoljena visina letenja drona je do 30 metara iznad površine, a na određenim lokacijama je dozvoljen let uz dozvolu operatora letilišta, Jedinice za upravljanje zračnim prostorom i slično.

Također, tokom nekomercijalnih letova nije dozvoljeno: vuča i izbacivanje predmeta, raspršivanje i izbacivanje tečnosti, upravljanje dronom s ili iz objekta u pokretu te upravljanje s više dronova istovremeno.

Komercijalna letenja dronovima

Komercijalno letenje dronom vrši se samo danju unutar vidnog polja, a operator je dužan osigurati predviđeno mjesto za slijetanje i obilježiti ga (u slučaju autonomnog slijetanja), a ukoliko se operacije vrše izvan vidnog polja, horizontalno rastojanje ne smije biti veće od jednog kilometra.

Vlasnik drona (u čijem je vlasništvu dron, a ne operator) dužan je Direkciji za civilno zrakoplovstvo BiH podnijeti zahtjev za upis drona u evidenciju, posjedovati važeću policu osiguranja i postupati u skladu s tehničkom dokumentacijom, kako u pogledu operacija, tako i u pogledu održavanja.

Za letenje u noćnim uvjetima dron mora biti obilježen svjetlosnom signalizacijom, vrši se isključivo unutar vidnog polja, a mjesto slijetanja mora biti u blizini operatora drona. Maksimalna visina nije veća od 30 metara te nije dozvoljeno letenje iznad grupe ljudi, objekata od značaja i slično.

Također, kao i za nekomercijalne, definisane su i stavke kada letenje dronom nije dozvoljeno i za komercijalne operacije te se zabranjuje let iznad: ljudi, životinja, objekata, vozila, plovila, puteva, željezničkih pruga, vodenih puteva… na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 30 metara, pri čemu se ne smije narušavati privatnost i sigurnost letenja, iznad skupa ljudi na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 20 metara, iznad industrijskih zona, ambasada, objekata državnih službi i institucija kao i drugih objekata od značaja na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 100 metara, unutar aerodromske zone na udaljenosti manjoj od 1,5 km od aerodroma uz prethodnu saglasnost nadležne kontrole letenja ili Jedinice za upravljanje zračnim prostorom pri čemu je operator dorna dužan da se pridržava uvjeta saglasnosti, dok unutar prilazne i odletne ravni nije dozvoljeno letenje dronom bez posebnog odobrenja BHDCA, unutar zone letilišta i zone koja je definisana za zrakoplovne priredbe.

Za sva odstupanja potrebne su dozvole BHDCA ili posebni uvjeti kontrole drona da može letjeti na manjem horizontalnom rastojanju, ali ne manjem od 5 metara, pri čemu visina ne smije biti veća od 20 metara iznad zemlje.

Operatori će morati polagati ispit pred BHDCA

Vlasnik drona s prebivalištem u BiH dužan je podnijeti zahtjev za upis u evidenciju drona kojem BHDCA dodjeljuje evidencijsku oznaku u obliku i formatu propisanom od BHDCA.

Operator drona ili vlasnik obavezan je da o važnim izmjenama obavijesti BHDCA i podnese novi zahtjev, a svake tri godine vlasnik i/ili operator dužni su produžiti upis u evidenciju ili se brišu iz nje.

Svaki operator drona uz sebe će morati imati: uputstvo za upotrebu i tehničku dokumentaciju, potvrdu o poznavanju propisa iz civilnog zrakoplovstva BiH za operatore drona, original ili ovjerenu kopiju police osiguranja, potvrdu o upisu u evidenciju drona i ovjerenu izjavu da je operator ovlašten od vlasnika za letenje.

Potvrda o poznavanju propisa iz civilnog zrakoplovstva BiH za operatora drona se stiče polaganjem ispita provjerom poznavanja sljedećih propisa:

– Zakon kojim se uređuje oblast zrakoplovstva;

– Propis kojim se uređuju pravila letenja;

– Propis kojim se uređuju uvjeti za izvođenje letačkih operacija dronovima;

– Propis kojim se uređuje oblast nadzora u civilnom zrakoplovstvu.

Ispit se polaže pred BHDCA te se smatra položenim ako se odgovori na više od 75 posto odgovora ili više od ukupnog broja pitanja koje dobije na testu nakon čega se izdaje potvrda.

Operator drona i/ili vlasnik drona obavezno mora posjedovati policu osiguranja za dron koja pokriva štetu prema trećim licima na zemlji na teritoriji BiH.

Bh. piloti dronova: Pravila su u skladu s EU i olakšat će rad

Hari Suljić, osnivač produkcije Helifilm koja se bavi snimanjem iz zraka za Klix.ba je kazao da su pravila u većem dijelu s pravilima Evropske unije. Također, pojasnio je da će prema pravilniku svi letovi morati biti izvođeni uz policu osiguranja.

“Svi komercijalni letovi prema novom pravilniku će morati biti izvođeni uz policu osiguranja prema trećim licima, pored toga svi dronovi i operatori će biti registrovani, a ljudi koji žive od tih komercijalnih letova sebi neće dozvoliti tako lako da krše zakon, jer će biti suspendovani. Ljudi koji žive od ovog to shvataju mnogo ozbiljnije, pa tako i pristupaju svemu. Iskreno već duži period, kako ja tako i mnoge moje kolege, smo priželjkivali ovaj pravilnik. Drago mi je da će napokon biti neka pravila i da neće moći letjeti svako gdje poželi i kad poželi nego da će se znati neki red”, kazao je Suljić te dodao:

“Nažalost, naši ljudi nisu svjesni mogućih posljedica koje dron može prouzrokovati, a to najbolje govori činjenica da je na posljednjim 454. skokovima sa Starog mosta u Mostaru pored mene u isto vrijeme letjelo još četiri drona koja nisu imala odobrenje za snimanje. Potpuno podržavam cijelu ovu priču, jer ćemo imati neki red, a niko nije onemogućen da se bavi ovim poslom ili hobijem. Ovo je prva verzija pravilnika za bespilotne letjelice, koja će se sigurno mijenjati u budućnosti ako se neke stvari pokažu pogrešnim.”

S druge strane, direktor firme Dron.ba/Video.ba Dado Ruvić ističe da je nekolicina bh. pilota, paraglajdera i nekoliko osoba koje se bave profesionalnim snimanjem iz zraka prije nekoliko mjeseci učestvovalo u webinaru kojeg je organizovala BHANSA i BHDCA.

“Tu je prezentovan i AMC portal koji predstavlja alat za upravljanje zračnim prostorom. Smatram da je sve po EU standardima i da su uposlenici ovih agencija uradili sjajan posao. Usvajanje pravilnika je sjajna stvar je olakšava svima koji koriste zračni prostor da ga koriste s manje rizika i opasnosti po treća lica s obzirom na to da će se u svakom momentu znati ko leti, kada koristi zračni prostor i slično. Na našu radost u BiH se nije dogodila nijedna ozbiljna nesreća, a ovim će svakako to biti puno bolje regulisano”, izjavio je Ruvić te dodao:

“Što se tiče obuke, puno je bolje da dronom upravljaju stručne i edukovane osobe jer zračni prostor nije samo letenje dronom već prostor svih letjelica koje u velikom broju prevoze ljude. Pravilnikom je određena i težina drona i visina leta, a koja je dozvoljena za letenje bez ikakvih dozvola i najava.”

 

 

(Klix)