Za vrijeme austrougarske uprave u Jajcu, tačnije 1899. godine, izgrađena je Saračeva kuća, poznatija kao Šarenica.

Podigao ju je tadašnji jajački vlasnik Suljaga Sarač za stan svoje porodice, koja se smjestila na prvom spratu a u prizemlju izrađene su prostorije za besplatan konak putnicima koji su dolazili u Jajce. Tako je ostala upamćena ona narodna:“Svakog gosta tri dana dosta”.

Ono što je posebno interesantno u umjetničkom izrazu ovoga objekta su vidljivi elementi eklektičkog pseudomaurskog stila.

Maursko doba u Španiji (7.-10.stoljeće) postaje izvor ideja i inspiracije austrougarskim arhitektima koji su djelovali na prostorima Bosne i Hercegovine. Među svjetski poznatim spomenicima ovog razdoblja u Španiji najdominantnije mjesto zauzima Alhambra ili Crvena tvrđava u Granadi i Velika džamija u Cordobi. Ovaj stil odlikuje karakteristikama helenističko-seldžučke i osmanske umjetnosti preuzetih s područja mozarapske umjetnosti

Španije i Magreba koji su bili pomiješani s dostignućima europske kulture. Ovaj stil je bio stilski baziran na historicizmu kao nastavak razvoja renesansne klasične arhitekture.
Pseudomaurski arhitektonski stil se pojavio na području Balkana i Bosne i Hercegovine krajem 19. vijeka s dolaskom austrougarske vlasti.

Najraniji primjeri ovog stila su Šerijatska sudačka škola (Muzej grada Sarajeva), podignuta 1888. a najreprezentativniji je Gradska vijećnica u Sarajevu (1892-1895.).

Na objektu jajačke Šarenice vidljiva je i danas upotreba bogate ornamentike i dekorativno-plastičnih elemenata na fasadama a najupečatljivije su horizontalne plohe s naizmjenično položenim svijetlim i tamnim pojasevima koji sugerišu alterniranje slojeva opeke i kamena.
Pojasevi su ovdje bojeni crvenom i svijetloplavom bojom i još uvijek su vidljivi na fasadi, ali su pod dugotrajnim utjecajem aerozagađenja izgubili prvobitni izgled.

Prozori na spratu objekta su nešto složeniji i završeni su potkovičastim lukom koji je naslonjen na par pilastara s obje strane kao i lukovi koji su također naizmjenično bojeni crvenom i bijelom bojom što je još jedna od karakteristika pseudomaurskog stila.

-Zgrada je u trošnom stanju i do sada nije bilo ozbiljnijih radova koji bi zaustavili propadanje objekta. Bilo je ranijih pokušaja da se za zgradu Šarenice za početak izradi projektna dokumentacija koja bi bila osnova za glavni projekt restauracije međutim ta ideja nikada stupila u realizaciju. Problem predstavljaju navodno vlasnički odnosi, iako sam usmeno dobio saglasnost od nasljednika da bi se moglo naći neko rješenje ali po svemu sudeći nije se išlo dalje od toga. Prostor bi se idealno mogao iskoristiti za razne turističke i društvene sadržaje, rekao je arheolog Mirza Kapetanović.

 

 

(Jajce Online)