Sredinom jula objavljena je informacija da je posljednja farma krzna u BiH zatvorena. Aktivisti ističu da je ovim nagoviješteno da dolazi budućnost u kojoj će okrutnost nad životinjama u našoj državi biti okončana.

Maida Šabeta, predsjednica Udruženja za prava životinja i okoliš EcoVegAnimals (EVA), kaže da je zatvaranjem posljednje farme krzna u BiH napravljen veliki pomak s obzirom na brojna nastojanja aktivista da se svako okrutno ponašanje prema životinjama iskorijeni u našem društvu.

“Širom svijeta se gase farme, jer je potražnja jednostavno nestala. Više od 1.000 modnih dizajnera je odbacilo krzno i to su javno dali do znanja, poput Guccija, Armanija, Versacea i drugih. U BiH smo dugo vodili bitku za očuvanje zakonske zabrane, koja je stupila na snagu 2018. godine, a zatim, skandalozno produžena za dodatnih 10 godina. Farmeri su konačno bili prisiljeni zatvoriti farme, iz finansijskih razloga”, pojasnila je Šabeta.

Finansijski krah farmi krzna je uslijedio nakon kampanja aktivista

Prema posljednjim podacima, u BiH su bile 73 farme krzna i to 60 činčila i 13 kuna.

“Informacije o neaktivnosti farmi smo dobili još prošle godine od Ureda za veterinarstvo BiH, te o prekidu izvoza krzna, kao i živih životinja. Daljnjom pretragom smo otkrili da su farme na prodaju. Za farme kuna smo saznali kako od samih farmera, tako i od susjeda koji su živjeli u njihovoj blizini, a za posljednju farmu smo saznali od inspekcije iz Istočnog Sarajeva. Prema navodima samih farmera, do finansijskog kraha je došlo zbog intenzivne kampanje aktivista širom svijeta, pa i nas iz BiH”, navela je.

U BiH je 2009. godine Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja donesena zabrana uzgoja životinja radi krzna, s prijelaznim periodom do 1. januara 2018. godine. Time je naša zemlja bila četvrta u svijetu koja je donijela ovakvu odluku, a druga u regionu bivše Jugoslavije, odmah nakon Hrvatske. Za nama su slijedile ostale zemlje.

“Međutim, 2016. su krznari pokrenuli inicijativu da se ova zabrana briše, što zbog naše reakcije nisu uspjeli. A zatim su pokrenuli inicijativu za produženje roka na dodatnih 10 godina. Zabrana je stupila na snagu 1. januara 2018. godine, ali 40 dana kasnije je PSBiH odlučila da ipak produži rok. Zanimljivo je da su farme činčila zatvorene na kraju 2018. godine”, kazala je Šabeta.

Naša sagovornica je istakla da se trenutno na Ustavnom sudu BiH nalazi zahtjev s ocjenom ustavnosti koji je potpisalo 11 zastupnika Predstavničkog doma PSBiH, kojom se traži vraćanje stupanja zabrane od 1. januara 2018.

“Nasreću, ova inicijativa sada nema opoziciju, tako da mislimo da neće biti problema. Također, želim naglasiti da smo od 2016. godine na ovamo radili intenzivnu, javnu kampanju protiv krzna na više nivoa, poput uličnih akcija, bilboard kampanja, konferencija u zgradi PSBiH. Napravljeni su i mnogi pregovori s donosiocima odluka, a uz saradnju s Eko-BiH mrežom poslana su protestna pisma, među kojima je jedno javno prije donošenja konačne odluke u 2017. godini i mnoge druge akcije”, navela je Šabeta.

Sankcije za okrutnost nad životinjama se ne provode jednako u BiH

Kako je kazala naša sagovornica, daljnji nastavak rada će biti usmjeren na donošenje zabrana prodaje krzna na određenim lokacijama i tržnim centrima.

Dodala je da je u toku i tzv. predizborna kampanja pod nazivom “Životinje glasaju”, koju su pokrenuli nedavno.

“Radi se o tome da građani BiH kandiduju najbolje i najgore načelnike u BiH po pitanju odnosa prema životinjama i implementacije zakona. Trenutno imamo 80 nominacija. Uskoro počinje glasanje za navedene i predložene kandidate. Konačno, rezultate glasova šaljemo samim načelnicima i njihovim strankama, kako bi uvidjeli koliko glasova gube ili dobijaju zbog implementacije zakona i tretmana životinja”, pojasnila je.

Na kraju razgovora Šabeta je istakla da postoje kazne i sankcije za okrutnost nad životinjama, ali da njihovo provođenje nije jednako.

“Sankcionisanje se provodi u određenim dijelovima BiH, ali u ostalima ne. Mi ćemo sada navedenom kampanjom potaknuti da se problem riješi na višem nivou. Također, sarađujemo s brojnim udruženjima iz BiH, a pretežno s Udruženjem ‘Mi smo dio rješenja’ koje je u posljednjih nekoliko mjeseci uspjelo riješiti brojna pitanja kada je riječ o odnosu prema uličnim životinjama, pa i samo sankcionisanje. Ovo udruženje planira u narednom periodu pokrenuti snažan projekt”, zaključila je na kraju razgovora Šabeta.

 

 

(Klix)