Situacija u Bosni i Hercegovini u vezi s korona virusom je teška, ali još uvijek pod kontrolom, ocijenio je Goran Čerkez, član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva i pomoćnik ministra za javno zdravlje FBiH.

“Ono što je novost je da bi prvu dozvolu za upotrebu vakcine mogli da imamo krajem novembra. Do tada, ukoliko građani nastave da se ponašaju neodogovorno i da ignorišu mjere koje je propisao Krizni štab, nije isključeno ni ponovo uvođenje vanrednog stanja“, izjavio je za Radio Slobodna Evropa Goran Čerkez, član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva i pomoćnik ministra za javno zdravlje FBiH.

Čerkez u intervjuu za Radio Slobodna Evropa napominje da je odgovornost za eskalaciju korona virusa u BiH na svima, od građana, koji zaštitne mjere uglavnom nepoštuju, do inspekcije koja dovoljno ne kažnjava te iste neodgovorne građane.

“Napominjem samo da je članom 226 Krivičnog zakona neprovođenje zdravstvenih propisa u vrijeme epidemije, a epidemija je proglašena 2. jula 2020. godine, krivično djelo za koje je čak propisana i kazna zatvora. Prema tome, mi na ovaj način – neprovođenjem mjera – ugrožavamo i funkcioniranje privrede, ugrožavamo i funkcioniranje jednog života, malo izmijenjenog, ali podnošljivog”, kazao je Čerkez.

RSE: Prva tri mjeseca pandemije, dok su postojale restriktivne mjere, BiH je što se tiče broja oboljelih i umrlih od korona virusa dosta dobro stajala. Kako su mjere popustile, definitivno su se i građani opustili. Sada kada je sve na ličnoj odgovornosti i kada je broj zaraženih sve veći, zašto nam pridržavanje osnovnih mjera zaštite predstavlja problem?

Čerkez: Znate, veliki broj ljudi je, ja shvatam, već zamoren. Ali morate shvatiti da su zamoreni i zdravstveni radnici, oni koji liječe, da su zamoreni i epidemiolozi, svi imamo jedan zamor i zasićenje. Međutim, ovdje, kad govorim o osobnoj odgovornosti – da, ona je osobna odgovornost – mi imamo i odgovornosti po određenim naredbama, gdje su, recimo, vlasnici firmi dužni da osiguraju provođenje mjera. Neko ko radi u nekoj radnji u koju ulaze ljudi, on je odgovoran da ne pruži uslugu osobi koja ignoriše takve mjere, pa čak i da pozove policiju ili da interveniše.

Ja bih rekao da smo mi malo i kulturološki takvi, da volimo da ignorišemo mjere. Nažalost, ponašamo se sasvim drugačije u inostranstvu. Vani ako odete, vidite u jednoj Njemačkoj, ako uđete u neki restoran, svi vas gledaju sa čuđenjem ukoliko nemate masku, znate odmah da ćete platiti kaznu. Kod nas, ako uđete sa maskom, onda vas gledaju kao svemirca, kako ste ušli sa maskom, zašto će vam maska i slično.

Sa našim epidemiolozima u razgovoru saznao sam da uglavnom niko nije bio zaražen ko je čak bio u kontaktu sa zaraženom osobom ukoliko su imali masku. Prema tome, to dovoljno govori da maska štiti i da je to jedno od osnovnih sredstava zaštite u ovom trenutku.

RSE: Sezona je odmora, mnogi građani iz BiH ovo ljeto provode u Neumu. Gledamo svi ovih dana slike iz Neuma – turista je puno, obala je mala, o zaštitnim mjerama niko ne vodi računa, čak brojne ankete sa turistima pokazuju da niko o korona virusu i ne razmišlja. Ovog vikenda smo imali u Međugorju mnogo turista, dok su naši studenti otputovali na druženje u Tursku. Koliko je ova situacija opasna za neki naredni period i zašto više niko ne razmišlja, naročito kada pričamo o mladima, koji najviše raznose virus, o zdravstvenom sistemu koji može biti vrlo brzo ugrožen?

Čerkez: To je jako opasna situacija, to je činjenica. Mi smo svjesni da je to jako opasna situacija, pogotovo ukoliko se ne vode epidemiološke mjere. Vidjeli smo na niz manifestacija, na niz skupova, da se mjere ne poštuju.

Imali smo eksploziju koja se desila nakon Bajrama, imali smo priličan uvoz oboljelih iz susjednih zemalja, i to je nekako krenulo s tim. Naravno, sve to, svaki skup i svako veće okupljanje nosi rizik, ukoliko se epidemiološke mjere ne poštuju.

Dakle, ono što ugrožava i privredu, i ekonomiju i sve, jeste upravo neprovođenje mjera. Kad bismo mi sada znali da će se u svakom kafe baru, u svakome objektu apsolutno pridržavati propisanih mjera, onda ne bi bio problem da ti objekti rade i 24 sata.

RSE: Može li se očekivati masovnije testiranje u BiH, odnosno da li ima potrebe za testiranjem svih građana?

Čerkez: Rekao bih da ne trebamo težiti ka masovnijem testiranju. Mi trebamo težiti ka testiranju prema određenim medicinskim indikacijama – dakle, svako ko ima jedan od simptoma treba biti testiran, to je jako bitno. Također je bitno poštivanje mjera samoizolacije za vrijeme trajanja bolesti, kontakta s ljekarom, gdje postoji obostrana obaveza, ne samo pacijenta da se pridržava i da bude kući, nego postoji obaveza zdravstvenog sistema da odgovara, da prati tog pacijenta, da ga provede kroz cijeli taj COVID19 što bezbolnije i što efikasnije u terapijskom smislu.

RSE: Kad je u pitanju vakcina, gospodine Čerkez, da li imate bilo kakve informacije o njoj?

Čerkez: Mi očekujemo da bi čak prva dozvola za upotrebu vakcine mogla da bude krajem novembra. Znamo da su već određene kompanije ušle u treću fazu ispitivanja efikasnosti vakcine. Mi, kao Federalno ministarstvo zdravstva, već smo otpočeli određene razgovore i nadamo se da ćemo uspjeti obezbijediti dovoljne količine i vakcinu na vrijeme, da ćemo ući sa ostalim zemljama koje budu nabavljale vakcinu, što prije, naravno. To će biti naš glavni cilj i bit će nam glavni cilj da vakcina koja se nabavlja bude sigurna i efikasna.

 

 

(RSE)