U Republici Srpskoj je u protekla četiri mjeseca bez posla ostalo više od devet hiljada radnika. Biroi za zapošljavanje u cijeloj zemlji sve su puniji. Stomaci sve prazniji.

Na rubu očaja, spremni da pakuje kofere i idu iz ove zemlje. Tako u najkraćem anketirani građani opisuju ekonomsku situaciju u BiH. Ističu da traje borba za goli opstanak:

“Meni to ne izgleda baš ni u što, ni u jednu dobru stranu , bilo koja grana ekonomije”.

“Ne ide ne radi se – čemu onda sve ovo šta ćete”.

“Posljedice se već osjete i vjerovatno nećemo se vratiti još dugo vremena u ono vrijeme prije korone, a tek za ovim drugim zemljama o tome da ne pričam.”

Bosna i Hercegovina treba stari model razvoja zasnovan na potrošnji i uvozu zamijeniti sa novim koji predviđa proizvodnju i izvoz što se ne može bez produktivnosti, smatra ekonomski stručnjak Vjekoslav Domljan i savjetuje mapiranje lanaca vrijednosti

“To su te lokomotive koje vuku naprijed, vuku u bolje sutra. Vuku u pravcu većeg dohotka i na njih kačiti male vagone, tj. mala i srednja poduzeća”, kazao je Domljan.

U tom planu najbitniji su resursi, kako ljudski tako i materijalni, no na tome se slabo radi, uočava Domljan.

“Pokazuje i primjer sa već dodijeljenim sredstvima MMF-a koja su blagovremeno dodijeljena po hitnom postupku, a koja su barem što se tiče Federacije još uvijek nisu plasirala, a što se tiče RS-a plasirala su se u pravcu punjenja budžetskih rupa. Dakle ništa od onoga što se sada dešava nije na tragu onoga što nam treba”, dodao je.

Stižu i reakcije nakon prošlosedmične odluke Vlade FBiH o raspodjeli 30 miliona KM. Iz gradske uprave Visokog ističu da je riječ o neravnomjernoj i nelogičnoj raspodjeli

“Na ovaj način Vlada FBIH jasno nam pokazuje da nisu svi građani BiH čak ni u vrijeme pandemije i krize jednakopravni, te da je za Vladu FBIH važniji život i zdravlje građanina u Kupresu za koji je raspoređeno 160,13 KM po glavi stanovnika, u odnosu na Cazin gdje je po glavi stanovnika raspoređeno 4,68 KM”, kazala je Amra Babić, gradonačelnica Visokog.

A dok se budžetske rupe popunjavaju statistika neumoljivo pokazuje rast broja nezaposlenih. U prosjeku 75 osoba dnevno ostane bez posla u Republici Srpskoj

“Razlika između lica koja su ostala bez posla od 19. marta i koji su dobili posao je 1.700. To nije mali broj ali nije ni pretjerano veliki. Zavod za zapošljavanje je konkretno imao programe zapošljavanje gdje smo mi odvojili 10 miliona KM za finansiranje zapošljavanja i kroz naše projekte 2.200 nezaposlenih lica”, kazali su iz Zavoda.

Od turizma se nije zaradilo, ugostiteljstvo je također u problemima, a ništa bolja situacija ni u ostalim granama privrede. Upućeniji kažu da cijenu svega, a naročito životnih namirnica diktira cijena nafte. Pandemija se odrazila i na potrošnju naftnih derivata. Egzaktni podaci ne postoje, a iz Udruženja prometnika naftnih derivata Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine procjenjuju, na osnovu uvezenih količina, da je pad potrošnje za 20 do 30 posto. Konstatuju :država osnovicu ne mijenja, a cijenu u svemu plaćaju građani.

“Kupci startuju sa neke cijene 1 marku odnosno 1,25. Taj burzovni dio, odnosno taj burzovni efekat koji se pojavljuje u cijeni on je neznatan I eventualno su to variranja plus-minus 5 feninga”, pojasnio je Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata Privredne komore FBiH.

Građani u ovoj zemlji ekonomska kretanja ocjenjuju riječima iz očaja ka depresiji:

“Propadosmo skroz, ako bude onako kao prvih dana što je bilo nigdje nas nema gdje smo”.

Ostaje nada i borba za bolje sutra u svojoj ili drugoj zemlji.

 

 

(N1)