Plodna i obradiva zemlja, značajna rudna bogatstva, pitoma klima te povoljan geografski položaj osigurali su da šipovački kraj bude nastanjen od najranijih vremena.

Podatak da su se Rimljani kupali u Šipovu, te da se kod rječice Vaganac nalazi jedan od najstarijih rimskih natpisa u Bosni iz I vijeka n.e., gradine iz bronzanog i gvozdenog doba, čak 12 nekropola s 467 stećaka govori o bogatstvu kraja historijskim nasljeđem.

Šipovo sa svojim prirodnim bogatstvima i ljepotama rijeka i planina pruža idealne uslove za razvoj i bavljenje turizmom u svim njegovim oblicima. Ovaj gradić, prema zadnjem popisu broji nešto više od 10.000 stanovnika raspolaže s brojnim prirodnim, kulturno- historijskim spomenicima i vjerskim objektima.

Na teritoriji šipovačkog kraja nalaze se atraktivni, prirodni i turistički prostori kao što su, izvori rijeka Plive i Janja, Janjske otoke, ušće Sokočnice u Plivu, ušće Janja u Plivu, Vaganjska pećina, manastir Glogovac, Olićko jezero, Soko grad, te prašumski rezervat Janj.

U Šipovu se nalazi par lokacija s dobrim uslovima za razvoj zimskog turizma. Ovi predjeli u ljetnom i u zimskom periodu pružaju odlične uslove za psihofizičke pripreme sportista.

Zadovoljni sezonom

Vodenički točkovi koji proizvode brašno te neizbježna pastrmka zaštitni su znak Šipova, čiji se potencijali pretvorile u eko-turističku zonu. Ljepote plivskih izvora i janjskih otoka nezaobilazne su za veliki broj posjetioca, a na njima je zaživio i bogat seoski turizam.

Šipovo je poznato i po flajfišingu, ribarenju na mušicu, a na Plivi su održani Evropsko i Svjetsko prvenstvo. Na stazama od 8 kilometara mušičarskog revira, svaki zaljubljenik može pronaći vrhunsko mjesto za faljfišing, a rijeka Pliva je bogata lipljenom ili autohtonim potočnim pastrmkama.

Organizirani lov za posjetioce na području Šipova ima tradiciju dugu 35 godina. Od visokotrofejne divljači na šipovačkoj regiji mogu se pronaći medvjed, vuk, divlja svinja, tetrijeb, i sitna divljač poput zeca, lisice, prepelice, šljuke i divlje patke.

Unaprjeđenjem postojećih i izgradnjom novih turističkih objekata, Šipovo bi stvorilo sve preduslove za razvoj masovnijeg turizama.

Ukusna riba

Što se tiče gastronomije, ona se glavnom bazira na ribljim specijalitetima. U mnogobrojnim objektima na vodi u Šipovu po niskim i prihvatljivim cijenama možete pojesti veoma kvalitetnu i obilnu riblju porciju.

Jedno takvo je i seosko domaćinstvo i ribnjak „Pašter“ nalazi se u selu Lubovo, na istoimenoj rijeci, udaljeno je 2 kilometra od grada Šipova. Do sela se lako stiže asfaltnim putem.

Osim toga nude usluge smještaja u seoskom starinskom ambijentu, te domaću, organsku hranu pripremanu na starinski, ali i moderan način.

Biser prirode

Janjske otoke su jedno lokalno izletište, ali svake godine iz godine u godinu imaju sve više posjeta, kako iz okolnih gradova, tako i širom Bosne i Hercegovine. Ovo izletište na rijeci Janj, specifično po bujnom zelenilu, ali najviše po vodenim rukavcima, kaskadama i vodopadima.

U Janjskim otokama možete iznajmiti sobe u seoskim domaćinstvima i dužim boravkom na ovom čarobnom mjestu priuštiti sebi luksuz upoznavanja i uživanja u nesvakidašnjem mjestu i tradicionalnim načinom življenja.

Na ovoj lokaciji od svake godine u julu se održava muzički festival ZET Fest, jedan od značajnih i neizostavnih regionalnih događaja koji zahvaljujući izvođačima, izuzetno atraktivan za veliki broj posjetioca iz cijele regije.

Izvor Plive

Jedan od najvećih izvora pitke vode u Evropi ujedno je i jedna od najvećih turističkih atrakcija Šipova, a u pitanju su izvori rijeke Plive koji su od centra ovog grada udaljeni oko sedam kilometara.

U selu Pljeva, koje se nalazi u podnožju planine Vitorog, u netaknutoj prirodi, koja i u toplim ljetnim danima odiše svježinom i zelenilom, tri vrela sjedinjuju i čine rijeku Plivu, koja se nakon 33 kilometra praveći vodopad u Jajcu ulijeva u plahoviti Vrbas.

Fotosafari, biljni i životinjski svijet

Očuvanost prirode, raznovrsnost i raznolikost staništa, te specifični klimatski uslovi su pogodovali razvoju i postojanju veoma bogatog biljnog i životinjskog svijeta.

Tako da na području Šipova možete otkriti neke vrste koje su davno iščezle na drugim mjestima. Na proplancima između šumovitih brda rastu brojne zaštićene vrste. „Uberite” pogledom ili objektivom vašeg fotoaparata ljubičicu, ciklamu…

Avanturisti, istraživači, rekreativci i ljubitelji pedalanja na dva točka imaju staze od 8 do 55 kilometara, različitih uspona i težine, pored samih rijeka ili šumovita brda. Što je prava oaza za bavljenje biciklističkim sportom.

Zbog okolnih planina i predivnih pejzaža, Šipovo je pravo mjesto za planinarske pohode. Individualci i avanturisti mogu krenuti sami markiranim stazama, a za one koji to žele da raspolaganju su i stručni vodičIi.

Poznati Šipovljani

Iako se većina Šipovljana ograđuje od Ilije Grahovca, poznatijeg kao „Zmaja od Šipova“, koji je neizostavan lik u mnogim rijaliti emisijama. Bolje poznatiji Šipovljana od njega su još i Simo Šolaja, narodni heroj, Radomir Antić, fudbalski trener, bokseri Tadija i Slobodan Kačar, košarkaši Darko Miličić i Miroslav Raduljica, te Nikola Rađen, vaterpolista i Stanko Rakita, dječji pjesnik.

Historijski podaci

• Arheološka i historijska istraživanja dokazala su da se u Šipovu život odvijao u kontinuitetu preko 4.000 godina.
• U doba Rimske uprave koja je traje od 1. do 6. stoljeća, Šipovo je imalo strateško važan značaj, a kroz njega je prolazila magistrala „Solarski put“ (od Solina do Servitiuma, današnje Bosanske Gradiške)
• U Avarskoj provali na šipovački kraj nastradala su rimska naselja. Do njihovog potpunog uništenja i satiranja antičkog života došlo je početkom 7. stoljeća najezdom Slavena
• Stvaranjem srednjovjekovne Bosanske države, Šipovo dobija na prvorazrednom značaju, a geostrateških i komunikacijskih motivi su bili ponovo presudni
• Nema nikakve dileme da je današnje prvobitno jezgro Šipova u srednjem vijeku nastalo oko Sokol grada koji se prvi put spominje 1363. godine
• Nahija Sokol bilo je središte župe Pliva osvojena od strane Turaka 1463. godine, a nakon Ugarskih osvajanja Osmanlije su je ponovo povratile 1495. godine, da bi od 1518. bila potpuno u osmanlijskoj vlasti
• U Gerzovu preko puta turbeta Đerzelez Aliji izgrađena Džaferbegova kula.

 

 

(avaz/arhiv)