Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić potvrdio je danas da je u fazi priprema prijedloga izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama BiH, koji mora biti usaglašen sa evropskim standardima, kako se neželjene situacije, poput slučaja nabavke respiratora, ne bi dešavale.

U intervjuu za Fenu Komšić je naglasio da je Zakon o javnim nabavkama prije svega potrebno izmijeniti u dijelu koji se tiče izuzeća u javnim nabavkama.

Govoreći o, kako su je mediji nazvali, aferi “respiratori”, Komšić je napomenuo da u tom smislu postoje dvije važne stvari od kojih je prva da pravosudne institucije moraju procesuirati odgovorne i utvrditi njihovu odgovornost, a kao drugo kazao je da pravosudne institucije moraju biti slobodne od političkog utjecaja.

“Da li je sad to tako, da li ovdje imamo tu situaciju? Rekao bih ne, imamo buku i galamu s dvije strane, a da pri tome građani još uvijek ne znaju istinu o svemu tome. Da li se ovdje nekog hapsi što je nešto netransparentno uradio ili je neko nekog u tome smislu uhvatio na krivoj nozi, to ćemo da vidimo, ali puno bolje bi bilo da imamo više povjerenja u pravosuđe”, smatra Komšić.

U tome smislu pozdravio je zaključak Vijeća za implementaciju mira (PIC) u kojem je istaknuto da Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) mora biti oslobođeno od političkih utjecaja.

Komšić, koji je ujedno i predsjednik Demokratske fronte (DF), osvrnuo se i na probleme funkcioniranja parlamentarne većine na nivou BiH ističući da je pitanje da li je ikada otkako je Bosna i Hercegovina u dejtonskom okviru, postojala parlamentarna većina u programsko-političkom smislu.

“Postoji ona matematička, jer je na nivou BiH vlast formirana. Tako da zavisi s koje strane gledate na ono što zovemo parlamentarnom većinom. Takvo nam je ustavno ustrojstvo i ono uzrokuje to da su naše parlamentarne većine više matematičke nego političke. Koliko znam matematička parlamentarna većina postoji”, podvukao je.

No, dosadašnji ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić, koji je ujedno i predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB), podnio je ostavku na ministarsko mjesto te Komšić ocjenjuje da je ta najavljena ostavka stvar odnosa između Stranke demokratske akcije (SDA) i SBB-a, što je potrebno da oni između sebe riješe, ali kaže da se DF tu neće nametati kao arbitar.

Kada je u pitanju generalno rad Vijeća ministara, Komšić ističe da je očekivao više od pojedinih ministara pa i od predsjedavajućeg Vijeća Zorana Tegeltije (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD), ali smatra da još uvijek ima vremena za novu dinamiku u radu Vijeća ministara.

Zadovoljan je, napominje, radom ministra odbrane BiH Sifeta Podžića (DF) i aktivnostima u oblasti NATO perspektive koje ministar Podžić provodi, a koji se nosi s brojnim otežavajućim okolnostima nakon što je prethodno, kako Komšić kaže, “Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) loše vodila to ministarstvo”.

Govoreći o lokalnim izborima koji su sada pomjereni za novembar, Komšić je kazao da se izbori moraju održati jer je to, naglašava, minimum demokratije, dodajući da je neodržavanje izbora iz bilo kojeg drugog razloga, a da to nije pandemija, u potpunosti neprihvatljivo.

Ipak, smatra da će na putu do održavanja izbora biti blokada, jer postoje stranke kojima se ne sviđa Centralna izborna komisija (CIK), pa opstruiraju održavanje izbora.

“Ni meni se nekada nije sviđao CIK, ali nismo bili protiv održavanja izbora. Dakle, oni koji su protiv održavanja izbora oni su za ukidanje demokratije i oduzimanje prava glasa građanima. Takvo nasilje se ne smije dopustiti”, smatra Komšić.

BiH ponovno bilježi zastoj na putu ka Evropskoj uniji, iako je oformljena politička radna grupa koja treba naći načina za implementaciju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Komšić podsjeća da u toj grupi nisu htjeli učestvovati dužnosnici HDZ-a, iako ih je, dodaje, šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler nazivao šampionima evropskih integracija.

“To im nije smetalo da ga grubo ponize i odbace njegove pozive. Jasno je da je ta stranka najveći kočničar EU puta BiH, da ne prihvataju provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, baš kao što ne prihvataju ni presude suda u Haagu, a bez provođenja tih presuda ne možemo u EU”, kazao je Komšić.

Ističe da je dobro što su SNSD i član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik pokazali kooperativnost i želju za ubrzanjem evropskog puta te je Komšić izrazio nadu i uvjerenje da je to iskreno opredjeljenje.

Govoreći o odnosima između članova Predsjedništva BiH, Komšić kaže da ta institucija radi u kontinuitetu. Tako je bilo i za vrijeme pandemije koronavirusa, tako je i sada.

P”olitičke razlike među članovima Predsjedništva postoje. Međutim, one nas ne sprječavaju u tome da radimo svoj posao, da radimo ono što je u okviru ustavnih nadležnosti Predsjedništva BiH”, zaključio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

bhrt.ba