Sve više adolescenata u Evropi suočava se s problemima u pogledu psihičkog zdravlja, pokazuje najnoviji izvještaj koji je objavila kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu.

Izvještaj je proizvod opsežne analize velikog broja podataka o fizičkom i mentalnom zdravlju i društvenim odnosima grupe od 227.441 školske djece starosti 11, 13 i 15 godina iz 45 zemalja i ukazuje na to da je nivo mentalnog zdravlja adolescenata u mnogim zemljama opao u periodu između 2014. i 2018. godine.

“Sve veći broj dječaka i djevojčica širom evropskog regiona ima probleme s mentalnim zdravljem i osjeća se deprimirano, nervozno ili razdražljivo i to je razlog da svi mi budemo zabrinuti”, rekao je regionalni direktor SZO za Evropu Hans Kluge.

Kaže i da način na koji budemo odgovorili na ovaj rastući problem može imati uticaja na generacije, a ulaganje u mlade ljude time što bi im se, na primer, osigurala laka dostupnost zaštite mentalnog zdravlja koje odgovaraju njihovim potrebama isplatiće se trostruko.

To će ujedno, kako je naveo Kluge, donijeti zdravstvenu, društvenu i ekonomsku korist današnjim adolescentima, koji će sutra biti odrasli, ali i budućim generacijama.

Prema izvještaju, problemi s mentalnim zdravljem kod adolescenata povećavaju se tokom odrastanja, a djevojčice su pod izraženijim rizikom u odnosu na dječake, navodi se u saopštenju kancelarije SZO za Evropu.

Također, četvrtina adolescenata najmanje jednom sedmično osjeća nervozu i razdražljivost ili ima probleme sa spavanjem, a utvrđene su i značajne razlike između određenih zemalja kada je riječ o mentalnom zdravlju adolescenata, što dovodi do zaključka da u svemu ulogu mogu imati i kulturološki i ekonomski razlozi, kao i konkretne politike koje se sprovode u zemljama obuhvaćenim izvještajem.

U približno trećini zemalja anketirani adolescenti su rekli da školske obaveze za njih predstavljaju izvor pritiska, a broj mladih koji su rekli da vole školu je manji nego 2014. navedeno je u izvještaju.

Kada je riječ o sve zastupljenijoj upotrebi digitalnih tehnologija – koje imaju i svoju pozitivnu stranu, uočeno je da one adolescente također mogu učiniti ranjivijim i izložiti ih novim vidovima opasnosti, kao što je zlostavljanje putem interneta, a u tom pogledu nesrazmjerno su više ugrožene djevojčice.

Kako se navodi u izvještaju, nešto više od 10 odsto anketiranih adolescenata reklo je da je sa zlostavljanjem na Internetu bilo suočeno najmanje jednom u prethodna dva mjeseca.

Izvještaj također ukazuje na probleme poput rizičnog seksualnog ponašanja, konzumiranja alkohola i duhana, nedovoljne fizičke aktivnosti, kao i lošeg načina ishrane, odnosno posljedične prekomjerne težine i gojaznosti.

Izvještaj je zasnovan na rezultatima jedne studije iz 2017. i 2018. godine, pa će, kada takve studije budu sprovođene u budućnosti, rezultati također predstavljati referentnu tačku za utvrđivanje uticaja koji na mentalno zdravlje adolescenata ima trenutna pandemija korona virusa, navodi se u saopštenju.

 

 

(Mondo.ba)