Bosna i Hercegovina uz veliko vodno bogatstvo i povoljne klimatske uslove ima velike potencijale za razvoj slatkovodnog ribarstva koje je jedan od perspektivnijih sektora poljoprivrede u BiH.

Kao potencijalni biznis i razvojnu šansu uvidio je i Alen Halep koji je 2013. godine kupio ribnjak u Torlakovcu na Sokolinskom potoku.

O prednostima, mogućnostima, ali i problemima u ovoj oblasti razgovarali smo sa Halepom, vlasnikom firme “Haleco” doo Donji Vakuf

Možete li nešto više reći o Vašem biznisu? Kako je sve počelo?

-Uzgajanje ribe je veoma dinamičan posao koji traži cjelodnevno angažovanje. Nema pauze ni odmora, jer se radi o živim organizmima koji traže veliku pažnju. Poznato je da pastrmke ne mogu da žive bez stalnog dotoka svježe vode, a naš posao je da im to obezbijedimo. Iako pomalo stresan ovaj posao je i vrlo privlačan i traži pored znanja o ribama i ljubav prema ribama a što je kod dosta ljudi urođeno. Ribolovci koji po cijeli dan provedu na rijekama su najbolji primjer ljubavi prema ribi. Kod uzgajivača ribe je taj kontakt s ribom još bliskiji i bitniji. Moja veza s ribarstvom je započela prije 7 godina kada mi je jedan poznanik ponudio da mi proda svoj ribnjak. Iako tada nisam imao puno znanja o tom poslu, svidjela mi se ta ponuda te sam ubrzano počeo da učim kako taj biznis funkcioniše. Ubrzo sam donio odluku i nakon što mi je banka odobrila kredit uplovio sam u ribogojstvo.

S obzirom na to da imamo još uvijek čiste rijeke. Da li je ribarstvo razvojna šansa u našoj zemlji?

-Kroz dosadašnji rad upoznao sam većinu osoba koje se bave uzgojom pastrmke u BiH te shvatio da svi dijelimo iste ciljeve i iste probleme. Ova država ima ogroman potencijal za proizvodnju najkvalitetnije pastrmke. To nam omogućavaju naše čiste rijeke i potoci kojima smo među najbogatijima u Evropi. Imamo potencijal da najmanje duplo povećamo proizvodnju u veoma kratkom periodu. Povećanje proizvodnje ujedno znači i dodatno zapošljavanje ljudi u ovoj oblasti. Ne treba misliti da i druge države nemaju mogućnosti da proizvedu pastrmke ali naša konkurentna prednost leži u tome da su naše pastrmke puno kvalitetnije i mogu se proizvesti zbog prirodnih uslova na puno isplativiji način.

Druga strana računa je plasiranje ribe na tržište. Tu već imamo više problema. Evropska unija je ograničila bescarinski izvoz naše ribe na količinu koja ne omogućava ozbiljnije povećanje naše proizvodnje. Ukoliko se ta kvota ne poveća ili ne omogući da se sva riba izvozi bez carine naša proizvodnja se neće značajnije povećati.

Drugi problem je kultura konzumacije ribe u BiH. Ova regija kao i naša nacija je pri dnu evropske ljestvice kada je u pitanju potrošnja ribe po stanovniku u toku godine. Riba je nutritivno najvrjedniji i cijenom najpristupačniji protein životinjskog porijekla i preporuke ljekara i nutricionista su da se riba konzumira najmanje dva puta sedmično. To kod nas nije slučaj i objašnjenje našeg čovjeka je da ne voli jesti ribu jer ima puno koščica. Država i mediji moraju zajedno sa proizvođačima raditi na promociji konzumacije ribe a posebno domaće ribe, kako bi u konačnici imali zdravije stanovništvo ali i razvijeniju oblast uzgoja ribe.

S kojim se problemima susrećete danas kada vladaju posebne mjere u vrijeme pandemije?

-Ovoj djelatnosti logično nije zabranjen rad ali je rad ograničen tako da je ugostiteljstvo zatvoreno a koje je umnogome povezano s proizvodnjom ribe. Na taj način je dosta ribogojilišta ostalo bez glavnih potrošača. Farma riba traži stalna ulaganja koja su neodložna a poslovanje u ovakvim okolnostima stvara znatne finansijske probleme.
Poseban problem koji se javlja ove godine su smanjeni vodotoci jer ni ove jeseni a ni zime nije bilo većih snježnih padavina i kiše. Nadamo se da će se to popraviti u narednom periodu jer bi ako ovakvo stanje ostane u ljetnom periodu vodostaji mogli da opadnu na najmanji zabilježeni nivo. Nadajmo se da će se stanje s padavinama popraviti kako bismo izbjegli ovu opasnost.

Da li ste bili zadovoljni plasmanom ribe prije koronavirusa?

-Plasman prije pojave korona virusa je bio dobar i mogao se planirati uzgoj i prodaja prema tržištu koje je bilo stabilno. Inače svake godine planiramo postepeno povećanje proizvodnje ribe i nismo očekivali da će doći do smanjenja potražnje. Nadam se što skorijem vraćanju u „normalno“ poslovanje naravno kad nam zdravstvena situacija to bude omogućila.

Koliko je bitna domaća proizvodnja?

-U ovim vanrednim okolnostima kada su se granice zatvorile vidjeli smo koliko je bitno da imamo domaću proizvodnju. Nadam se da ćemo i u budućnosti imati tu svijest da je domaće najbolje i da domaći proizvodi trebaju uvijek imati prednost. To nije nikakva „šuplja priča“ nego realnost kojom se trebamo uvijek voditi.

Plasman i distribucija

Priča o ribnjaku “Torlakovac“ je počela prije više od 30 godina kada su izgrađeni prvi bazeni za uzgoj ribe. Od tada je ribnjak prošao razne promjene, fizički je mijenjao izgled proširivanjem i dodavanjem novih funkcija, a takodjer prije 6 godina je promijenio i vlasništvo od kada je u vlasništvu firme “Haleco” doo Donji Vakuf koja je prepoznala vrijednost i značaj ovog ribnjaka.

Proizvodnja, distribucija i prodaja konzumne ribe je njihova osnova proizvodnje. Pored veleprodaje bave se i maloprodajom te dostavom ribe. Po zahtjevu ribu prodaju živu – za potrebe drugih ribnjaka ili svježu za konzumaciju koju po zahtjevu kupaca i očiste.

Pored konzumne ribe u sklopu ponude imaju i dimljenu ribu koju je od strane njihovih kupaca prepoznata kao vrlo zdrav i jedinstven specijalitet našeg ribnjaka. Zbog načina proizvodnje i važnosti da je proizvod svjež i kvalitetan hladno dimljenu ribu rade samo po narudžbi.

 

Kontakt informacije: 061/312-962.

Više informacija možete dobiti putem njihove FB stranice.

 

 

(Jajce Online)