Gost BHRT-a bio je Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH.

U intervjuu za Dnevnik 2, Sattler se osvrnuo na nedavno održani samit čelnika 27 zemalja članica Evropske unije i predstavnika zemalja Zapadnog Balkana u Zagrebu. Govorio je i o odnosu domaćih političara prema evropskom putu Bosne i Hercegovine, aferi sa nabavkom respiratora i reformama.

Razgovarao, Mladen Džino.

[embedded content]

BHRT: Na početku se osvrnimo na samit u Zagrebu održan prije nekoliko dana na kojem je usvojena Deklaracija kojom se potvrđuje evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana. Međutim, u dokumentu se ne spominje proširenje Evropske unije. Da li to znači da se sada stalo s tim planom i šta to konkretno znači za Bosnu i Hercegovinu?

Sattler: Vama hvala na pozivu i čestitam Dan Evrope i vama i gledaocima. Ovo je, naravno, veliki dan za nas, veliki dan radosti za građane Evropske unije, ali rekao bih i za građane Bosne i Hercegovine koja je na svojem evropskom putu. Ne trebamo zaboraviti da se tačno prije 70 godina promijenio pravac i istorija ovih zemalja. Prije cijelog projekta Evropske unije, imali smo dugogodišnju istoriju ratova svih protiv svih. Tako da je vrlo važno da ne zaboravimo taj okvir koji je nastao. Suština Evropske unije je mir i solidarnost i to jednako važi i danas. Upravo zato je važno da Bosna i Hercegovina prihvati ponudu da postane članica Evropske unije. Da se vratim na vaše konkretno pitanje vezano za Samit u Zagrebu. Mislim da treba možda napraviti korak unazad pa da vidimo gdje smo bili prije pola godine u oktobru, novembru prošle godine. Imali smo jako puno rasprava, nije bilo saglasnosti vezano za dalje iskorake prema članstvu za Albaniju i Sjevernu Makedoniju. A, sada, evo, usred cijele krize pandemije sa koronom održava se samit čelnika Evropske unije svih 27 zemalja članica i predstavnika zemalja Zapadnog Balkana koji su dali jednu vrlo velikodušnu ponudu i razgovarali generalno na temu evropskih integracija, a što se tiče nekih konkretnih radnji imamo odluku o otvaranju pregovora za dvije zemlje i imamo usaglašenu metodologiju. Dakle, ne treba to zaboraviti. Bila je velika stvar da imamo samit i da imamo pozitivnu poruku za region, a poruka je da mi, kao Evropska unija, ponovo izražavamo svoju nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi. Možda i još važnija druga poruka koja je došla iz regiona da mi, kao lideri iz regiona, potvrđujemo svoje opredjeljenje vrijednostima Evropske unije i onim obećanjima koja smo dali vezano da dalje reforme. To je suština.

BHRT: Ša ostaje glavna prepreka za BiH na njenom putu ka pridruživanju EU?

Sattler: Jednostavan odgovor na ovo pitanje bio bi da je najveća prepreka složeno uređenje ove zemlje. To bi bio lagan i jednostavni odgovor. Međutim, rekao bih da je možda pravi odgovor ili tačan odgovor politička volja. Morate imati političku volju za iskorake na evropskom putu. Zašto to govorim. Govorim iz razloga što je ova zemlja u prošlosti pokazala da je itekako spremna da donosi odluke kada postoji saglasnost. Podsjetite se prije deset godina okolnosti, kada je bilo riječi o liberalizaciji viznog režima. Trebalo je ispuniti uslove. Bosna i Hercegovina je to uradila. Nemojmo zaboraviti ni podnošenje zahtjeva za članstvo Evropske unije, popunjavanje gotovo četiri hiljade pitanja iz upitnika Komisije ili zahtjeva za članstvo ili sporazuma o roamingu. Dakle, sve su to stvari koje govore da je moguće praviti iskorake ako postoji politička volja. Ja bih rekao da u ovom trenutku imamo inicijativu koja je došla iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine da se naprave zaista istinski iskoraci na evropskom putu i vezano za 14 ključnih prioriteta iz mišljenja. Tako da mogu samo apelovati na sve domaće lidere da se ujedine oko ove inicijative. Vidjeli smo neke ohrabrujuće korake ove sedmice sa određenim sastancima uključujući jučerašnji sastanak predstavnika svih nivoa vlasti. Meni je bilo zadovoljstvo da vidimo sve snažniju političku podršku svih političkih subjekata u zemlji. To je prava šansa za iskorake.

BHRT: Evropski put BiH zavisi od njenih političara i njihove spremnosti da idu ka tom putu. Koliko se bosanskohercegovački političari zalažu za vrijednosti, zakone i modele funkcionisanja u BiH? Prethodnih dana pojedini političari mijenjaju stavove koji se tiču Evropske unije. Kako to komentarišete?

Sattler: Prije svega, za Bosnu i Hercegovinu imate samo jedno mjesto za stolom. Dakle, može biti samo jedna vizija. Za ovu zemlju se to ne smije zaboraviti. Rekao bih istovremeno da mnogi domaći političari razumiju cijeli karakter procesa proširenja Evropske unije. To je proces koji temeljno mijenja društva. Znam iz moje rodne Austrije kada smo prolazili kroz proces proširenja, ono što je bitno je cijeli put ka članstvu na kojem se dešavaju one ključne promjene. Mislim da mnogi domaći političari to i razumiju. Ja znam da je nekada to teško vidjeti pošto je to jedna dugoročna perspektiva, ali evo mogu pozvati političare čak i ako ne vide perspektivu za sebe neka razmišljaju o svojim porodicama, svojim potomcima da žele da izgrade uslove za jednu zemlju koja će imati dobru budućnost, dobre perspektive, gdje će mladi moći stvarati porodice, graditi domove, graditi budućnost u ovoj zemlji i mislim da imamo sve sastojke za to.

BHRT: Po vašem mišljenju, koje su to stvari koje je BiH dobro uradila po pitanju reformi, a gdje su najlošiji rezultati?

Sattler: Ne želim ovdje da budem neka učiteljica koja će ocjenjivati bilo koga, ali ima stvari gdje smo vidjeli napredak i stvari gdje je napredak izostao. Jedna od najupečatljivijih stvari su finansijski propisi, carinski i drugi propisi iz te oblasti. To su oblasti gdje je Bosna i Hercegovina uspjela usaglasiti rješenja koja su u skladu sa evropskim modelom. Dakle, to vrlo jasno vidimo. Neke stvari koje nedostaju, a vidimo to proteklih sedmica, recimo je kvalitetan zakon o javnim nabavkama. Svi smo svjedoci različitih skandala, uključujući i nabavku respiratora i to su važna pitanja. Važna pitanja zato što se troše sredstva poreskih obveznika. Morate imati adekvatne propise za javne nabavke. Jako puno dobivam poziva i upita od građana i medija da se novac troši nenamjenski i upravo zato sam apelirao na sve političare i već naredne sedmice ćemo pokrenuti jednu inicijativu sa svim strankama koje su zastupljene u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da se radi na izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, koji je jedan od apsolutnih prioriteta. Još jedna od stvari koja ovako može zvučati suviše tehnički, ali vrlo je važno za poslovanje, a riječ je o elektronskom potpisu. Ako pitate privredna društva, to je izuzetno važno. To sve zemlje u Evropskoj uniji imaju, a bitne su i u Bosni i Hercegovini, jer vama olakšava život i poslovanje. Tu su dva primjera gdje ja svakako želim napredak i da već od sljedeće sedmice idemo sa inicijativama.

BHRT: Uprkos očiglednom zastoju evropskog puta Bosne i Hercegovine, zvanični Brisel i dalje pomaže Bosni i Hercegovini u prevladavanju kriza. Posljednja je pomoć Evropske unije u borbi protiv COVIDA-19 u vidu pomoći od 250 miliona eura, u vidu zajma, ali pod povoljnim uslovima. Šta bosanskohercegovačke vlasti moraju uraditi da bi ta sredstva postala operativna?

Sattler: Moram napraviti malu ispravku. Ovdje nije 250 miliona eura kredita koja jesu značajna podrška za prevazilaženje pandemije, već govorimo i o budžetskoj podršci koja će pomoći zbog smanjenja prihoda da prevaziđete ovu krizu. Naravno, imamo i dio kredita, ali nije to sve. Ima još i značajan dio sredstava tačnije 80 miliona eura bespovratnih sredstava, grantova koja su sredstva poreskih obveznika Evropske unije koja je besplatan novac, poklon koji vi dobivate. Korišten je i koristi se za nabavku i medicinske opreme, opreme za ličnu zaštitu, respiratora i tako dalje. To je jedna stvar. Drugi dio paketa je usmjeren na privredu, privrede koje su pod udarom koje su preko noći morale obustaviti poslovanje. Tu je riječ o turizmu i transportu. To su neke od oblasti kojima ćemo pružati podršku posebno u narednim sedmicama i mjesecima pomažući privredi da prevaziđe ove okolnosti. Da, jeste 250 miliona eura povoljnog kredita za budžet, ali i 80 miliona eura kao poklon kao bespovratna sredstva Bosni i Hercegovini da prevaziđe ovaj težak period. Dozvolite mi još da dodam da je ovo nezapamćena situacija, a podrška koju mi nudimo ne može se uporediti ni sa bilo kojom drugom vrstom pomoći i podrške. To je pokazatelj solidarnosti Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu.

BHRT: Na početku ovog razgovora pomenuli ste Dan Evrope koji je nesumnjivo veliki dan za cijeli kontinent. Smatrate li da Evropa nakon 70 godina od predstavljanja Schumanove deklaracije i dalje njeguje ideje političke saradnje i solidarnosti?

Sattler: Novo rukovodstvo Evropske unije preuzelo je funkciju prije nekih sedam mjeseci i njihov slogan je djelovanje kao jedna geopolitička komisija, geopolitički tim. To zapravo podrazumijeva ono što ste i vi rekli. Intenziviranje aktivnosti. Sve se ovo dešavalo u okolnostima kada je bilo jako puno rivaliteta na međunarodnom planu određenih rizika u saradnji ugroženog multilateralizma i Evropska unija je nastupila kao jedan od predvodnika multilateralizma i obećala djelovanje u tom pravcu i u budućnosti. Ovo je nešto što je ovako novije, što nismo do sada imali priliku da čujemo od evropskih lidera, a što je izuzetno važno u ovakvim vremenima kad nam nedostaje ovakvo jedno liderstvo u svijetu. Onda je došla pandemija COVID-a i meni je drago da je Evropska unija zaista odgovorila na ovu pandemiju. Daću vam primjer. Prije dvije sedmice Evropska komisija je izašla sa paketom od 20 milijardi za pomoć partnerima u cijelom svijetu. Preko tri milijarde idu samo za ovaj region, ali ostatak sredstava ide i u druge dijelove svijeta kako bismo pokazali svoje liderstvo. Prošle sedmice predsjednica Komisije Von der Leyen je bila organizatorica donatorske konferencije. Cilj je bio kako pronaći lijek za COVID-19. Mi vjerujemo da samo zajednički možemo prevazići ovaj problem i samo za ove svrhe bili smo u prilici da prikupimo preko sedam milijardi eura. Od toga – 1,4 je osigurala Evropska komisija. Tako da je ovo dobar momenat, dobar trenutak kada možemo biti ponosni. Ja sam ponosan da sam Evropljanin, jer ispunjavamo svoje zadaće u ovakvim nezapamćenim krizama kao što je to slučaj danas. Važno je imati ovakve aktere koji ispunjavaju svoju funkciju i to je isto tako pozitivna poruka.

bhrt.ba