Naslovnica TURIZAM BIH Planinski i seoski turizam kao psihička rehabilitacija od koronavirusa

Planinski i seoski turizam kao psihička rehabilitacija od koronavirusa

483

Kako se bliži ljetna turistička sezona, sve je izvjesnije da će ona izgledati posve drugačije od onoga na šta smo navikli do pojave pandemije koronavirusa.

Hoće li se i pod kojim uvjetima moći ići na more, bilo da se radi o Hrvatskoj, Crnoj Gori ili Turskoj, još se ne zna sa sigurnošću.

Pored toga, veliko je pitanje koliko će Bosanci i Hercegovci, nekadašnji stalni gosti Jadrana i Turske, ovog ljeta biti u finansijskoj moći da izdvoje nekoliko hiljada KM za odmor.

Turizam u BiH je praktično zamro tokom proteklih više od dva mjeseca i trebat će mnogo vremena da se oporavi. Jedna od šansi je planinski, seoski turizam.

Privlačnost boravka u zelenom i mirnom okruženju planina, posebno za porodice, uz možda jezero ili rijeku, mogao bi biti dovoljan mamac domaćim turistima.

– Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske turističke organizacije po pitanju putovanja odnose se na boravak u prirodi, stoga je za očekivati da će planinski turizam biti u porastu.

Također, s obzirom na ograničenja kada su putovanja i turistička kretanja u pitanju, očekivati je porast broja domaćih turista.

U 2019. godini, domaći turisti zabilježili su rast broja dolazaka u Kanton Sarajevo za 17,1 posto i rast broja ostvarenih noćenja za čak 29,6 posto u odnosu na prethodnu godinu.

To su ohrabrujući podaci kada govorimo o mogućnostima prevazilaženja krize fokusiranjem na domaće turiste. Kanton Sarajevo ima veliki broj “zelenih oaza” koje pružaju brojne mogućnosti za uživanje u prirodi, rekreaciju i kvalitetan odmor.

Olimpijske ljepotice Igman, Bjelašnica i Trebević uvijek su izuzetno interesantne turistima – kazali su nam u Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo.

Na jugozapadnom predjelu Bjelašnice, u gornjem toku kanjona Rakitnice, na visini od 1472 metra nadmorske visine, nalazi se nekoliko autentičnih bosanskih sela koja imaju veliki potencijal za razvoj seoskog turizma.

– Na desnoj obali rijeke nalaze se sela kao što su Kramari, Lukavac, Šabići i Rakitnica, dok su na brdima na lijevoj obali veća naselja Bobovica i Tušila.

Također, na južnim padinama Bjelašnice su planinska sela gdje ljudi danas žive kao prije nekoliko stotina godina.

Gorštačka sela Lukomir i Umoljani su među posljednjim planinskim selima u jugoistočnoj Evropi u kojima je zadržan tradicionalni način života i predstavljaju izuzetnu atrakciju za turiste – istakli su u TZKS.

Vlašić je, osim kao regionalno poznat skijaški centar, veoma zanimljivo turističko odredište i tokom proljeća i ljeta.

– Prije svega, moram naglasiti da je turizam pogođen kao malo koja ekonomska grana. Nije nam bio zabranjen rad, ali nije bilo gostiju, zatvorene su granice, nema kretanja ljudi….

Trebat će mnogo vremena da se turizam počne vraćati u pređašnje stanje.

Mislim da će ljudi dolaziti na Vlašić, ali i na ostale planine u BiH u potrazi za psihičkom rehabilitacijom od pandemije koronavirusa. To se odnosi i na ruralni turizam.

Na Vlašiću ima već znatan broj ljudi koji više od mjesec žive u vikendicama.

Djeca pohađaju online nastavu, roditelji rade na isti način, tako da su na planini pronašli idealno mjesto za pobjeći od koronavirusa – kaže Samer Dolovac, vlasnik turističke agencije Santours iz Travnika.

Kako ističe Dolovac, planinski i ruralni turizam ima perspektivu, ali uz pravilan i logičan pristup.

– Pogrešan je pristup pozivati domaće turiste u bilo kojoj državi da se ne putuje izvan matične zemlje. Znam da će mnogi čim se otvore granice htjeti otići na more, to je potpuno prirodno.

Dolazak naših građana na planine, gdje će, nema sumnje, biti akcijskih cijena boravka, treba najprije pokazati da je BiH sigurna zemlja i tako poslati jasnu pozitivnu poruku na regionalna, evropska i svjetska turistička tržišta.

Prema informacijama koje imam, arapski turisti nisu otkazali dolaske u BiH tokom jula i augusta – naglašava Dolovac.

 

 

(Faktor.ba)