Piše: Benjamin Butković

Jedan od “šampiona evropskih integracija” u Bosni i Hercegovini ponio se krajnje neevropski i nesportski. Dragan Čović odbio je učestvovati na sastanku ad hoc tijela u organizaciji Predsjedništva Bosne i Hercegovine uprkos tome što je njegovo formiranje i uloga dogovorena na sastanku članova kolektivnog šefa bh. države s ambasadorima zapadnih zemalja (poznatijih pod nazivom Kvinta) i Evropske unije. To tijelo trebaju činiti, osim članova bh. Predsjedništva, čelni ljudi Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Njegov zadatak je usvajanje dokumenta sa 14 preporuka iz Mišljenja EU-a, na osnovu kojeg će Vijeće ministara sačiniti akcijski plan. U saopćenju nakon sastanka, koji je ipak održan, naglašeno je da je cilj te grupe potaći ukupan dijalog u Bosni i Hercegovini, u cilju ispunjavanja uvjeta za dobijanje kandidatskog statusa.

Uprkos lobiranju specijalnog predstavnika EU-a u Bosni i Hercegovini Johanna Sattlera, koji je predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragana Čovića u Mostaru dan-dva prije nazvao “jednim od šampiona evropskih integracija” u Bosni i Hercegovini”, čelnik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine šalje pismo predsjedavajućem državnog Predsjedništva Šefiku Džaferoviću u kojem ga obavještava da neće sudjelovati u radu ad hoc tijela. U obrazloženju navodi kako smatra da aktualni saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine, sa stanovišta pozicije člana iz reda hrvatskog naroda, ne ispunjava kriterije konstitutivnosti i legitimnosti predstavljanja, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Čović i HDZBiH, nakon izbornog poraza na općim izborima u oktobru pretprošle godine, člana bh. Predsjedništva Željka Komšića, etničkog Hrvata, oslovljavaju kao “drugog bošnjačkog člana Predsjedništva”.

Politička sujeta je teška boljka

Da pojednostavimo stvar do kraja: Čović je spreman žrtvovati evropski put Bosne i Hercegovine, blokirajući svaku aktivnost na ispunjavanju međunarodno preuzetih obaveza, kako bi zaliječio povrijeđenu političku sujetu zbog izbornog poraza. Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda može biti ili Čović ili neki drugi kandidat HDZBiH, sve drugo je nelegitimno, tumače Čović i hadezeovci. Političar koji sam sebe, potpuno neosnovano, titulira “promicateljem europskih vrijednosti, jedinim iskrenim promotorom europskih standarda”, u jednoj rečenici potpuno se demaskira. Kriterij konstitutivnosti nepoznat je u evropskim političkim okvirima. Možemo sada raspravljati o tome kako se do ustavnog cementiranja tog instituta došlo, koji su bili razlozi za takvu odluku međunarodnih predstavnika, koliko je opravdano njegovo postojanje u bh. političkom ambijentu, koji Čović, sa svojim partnerima, kreira već više od dva desetljeća, ali sigurno je da to nema nikakvog utemeljenja u evropskoj stečevini. To bi “promicatelj” trebao znati, u suprotnom “promiče” potpuno pogrešne standarde.

Drugi je kriterij, na koji se vole pozivati svi učesnici političke utakmice u Bosni i Hercegovini kada žele opravdati neki od, po pravilu, loših poteza u kontekstu evropskih integracija, legitimnost. O tome ne bi smjeli govoriti oni koji su do lakata uronjeni u izborno inženjerstvo, korjenitu dezintegraciju izbornog procesa – od kupovine i prodaje mjesta u biračkim odborima, organiziranja izbornih manipulacija, poput “bugarskog voza”, onih koji se protive uvođenju elektronskog glasanja, skeniranju glasačkih listića, uvođenju instituta vanrednih izbora… Legitimnost se najčešće voli ilustrirati brojem osvojenih glasova. Izlaznost na bh. izborima već je dugo nešto iznad 50 posto, od približno 3,5 miliona registriranih birača. HDZBiH na posljednjim izborima osvojio je 14,7 posto glasova, u koaliciji s još pet stranaka. Čović je, kao kandidat za člana državnog Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, bio drugoplasirani, s približno 155.000 glasova. Nejasno je kako se iz tih brojki može crpiti legitimnost predstavljanja, ma šta ona značila. Pritom Čović i HDZBiH od saopćavanja izbornih rezultata pokušavaju osporiti ustavnost i zakonitost Komšićevog izbora, ali bezuspješno.

Ostatak teksta možete pročitati putem ovog linka

 

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere i Jajce Online.

 

Izvor: Al Jazeera