Prema procjenama stručnjaka, u BiH svaki peti stanovnik pati od nekog oblika alergije, što u trenutku epidemije koronavirusa može dodatno usložniti zdravlje ljudi.

Prošle sedmice na to su upozorili i i svjetski stručnjaci, kazavši kako alergije mogu utjecati na naš disajni sistem i učiniti ga krhkijim, zbog čega bi se oni skloni njima mogli lakše zaraziti koronavirusom ili razviti teže simptome.

Prema riječima prim. dr. Teufika Hadžiosmanovića, specijaliste za plućne bolesti i TBC u JU Domu zdravlja Novo Sarajevo, u najvećoj opasnosti su astmatičari, jer je to najteža alergijska bolest.

– Ovo je novi virus o kojem jako malo znamo i o kojem svi u hodu učimo. Informacije sa kojima raspolaže Evropsko repsiratorno društvo (ERS), koje se zasnivaju na naučnim saznanjima, u ovom trenutku kada je svakim danom sve više alergičnih, terapija za njih treba ostati ista. To za astmatičare podrazumijeva da uzimaju kortikosteroidne sprejeve u kombinaciji sa beta agonistima dugog djelovanja, eventualno kombinovani sa antileukotrijenima. Dakle, iz upotrebe su izbačeni beta agonisti kratkog djelovanja, iako je moje lično mišljenje da u situaciji kada je naš zdravstveni sistem opterećen nečim drugim, odnosno epidemijom COVID-19, ja bih svom pacijentu ostavio i ventolin kratkog djelovanja da ga ima u svojoj kućnoj apoteci, kada ne može doći do ljekara. U ovom trenutku, osim redovnog uzimanja terapije, savjetovao bih svima, a naročito astmatičarima, da ne izlaze iz svojih domova i da se pridržavaju fizičke distance. Onima koji imaju alergijske reakcije, koje se manifestiraju samo curenjem iz nosa, preporučio bih kombinaciju antihistaminičnog spreja sa kortikosteroidom – navodi Hadžiosmanović.

Kako su alergije okidači za razne upalne procese u organizmu, Hadžiosmanović ističe da bi takve osobe posebno trebale povesti računa o jačanju imunološkog sistema.

– U smjernicama o COVID-19 posebno je istaknuto da su osobe sa komorbiditetima (pridružene bolesti) u velikom riziku. Ako je neko sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća (HOBP) prijemčiviji za teži oblik COVID-19, sigurno je da će i astma koja je aktivna biti otežavajući faktor da se takva osoba odupre zarazi i njenom težem obliku. Sve ono što smo mi pulmolozi do sada imali priliku vidjeti i čuti od medicinskih stručnjaka iz Kine, Evrope i Amerike, mogu sa sigurnošću kazati da se još uvijek poprilično luta kada se očekuje odgovor na presudno pitanje – kakva je to upala pluća koju izaziva koronavirus!? Znamo šta je intersticijska, šta je virusna upala pluća, šta je akutni respiratorni distress sindrom. Međutim, kod COVID-19 dešava se nešto sasvim novo, a to je da se klinička slika pacijenta drastično promijeni u samo dva sata. To je ta enigma koja još uvijek nije riješena, a zbog koje neki ljudi završavaju i sa smrtnim ishodom – naglašava Hadžiosmanović.

Zbog toga, prema njegovim riječima, treba biti itekako oprezan u ocjenama i procjenama svega što je vezano za COVID-19.

– Gotovo 50 posto pozitivnih na testu su asimptomatski nosioci virusa. Islanđani su do sada najviše ljudi testirali, malo ih je svega 320.000 stanovnika, pa to sebi mogu priuštiti. Primjera radi, od 17.000 testiranih, dobili su brojku ljudi koji su bili pozitivni na test koronavirusa, ali ono što je naučnike najviše iznenadilo jeste da od te brojke čak 50 posto osoba nije osjećalo nikakve simptome – kaže Hadžiosmanović.

Kako u aprilu, osim drveća, cvjetaju i trave, pa je koncentracija polena u zraku u ovom mjesecu itekako velika, Hadžiosmanović je sve one koji imaju problema sa polenskom alergijom savjetovao da redovno uzimaju terapiju, a u slučaju pogoršanja zdravstvene slike odmah telefonom obavijeste svog ljekara koji će im predložiti dalji put.

– Sreća u svemu je što je većina stanovništva trenutno u izolaciji, manje se izlazi, pa je samim tim i mogućnost od alergijskih napada smanjena. No, ima još nešto. Populacija koja u najvećem broju pati od ove vrste alergija su mladi ljudi, koji se još uvijek kreću, pa je preporuka da to smanje. Savjetovao bih da se ne izlazi ujutro i tokom vedrih i vjetrovitih dana, kada je koncentracija polena u zraku najviša, te da se ne odlazi u prirodu. Dobra stvar u svemu je što vas od polena jednim dijelom mogu zaštititi i maske koje je ovih dana obavezno nositi. Naravno, treba povesti računa o pravilnoj prehrani, koja uključuje više svježeg voća i povrća, bijelog mesa (riba i piletina), izbjegavati alkohol i pušenje, ali i stres – dodao je Hadžiosmanović.

 

 

(Faktor.ba)