Infarktom miokarda (srčani udar) nazivamo odumiranje ćelija srčanog mišića uzrokovano naglim smanjenjem ili potpunim prekidom protoka krvi kroz krvne sudove koji hrane srčani mišić. Koronarna bolest srca, odnosno infarkt miokarda, kaže dr. sc. med. Abel Baltić, specijaliste interne medicine, glavni je uzročnik smrti stanovništva širom svijeta.

Mlade osobe

– Statistički podaci za Bosnu i Hercegovinu su oskudniji, ali prema njima su kardiovaskularne bolesti, posebno koronarna bolest, vodeći uzroci obolijevanja i smrtnosti. Na to upućuje podatak da je udio kardiovaskularnih bolesti u sveukupnoj smrtnosti našeg stanovništva veći od 50 posto – rekao je dr. Baltić.

Dodaje da svakih 60 minuta jedna osoba u BiH umre od bolesti srca, a većinu među njima čine oni u najproduktivnijim godinama života, od 25. do 64.

Dr. Baltić: Pozvati Hitnu pomoć FOTO: AVAZ

 

Na meti infarkta sve se više nalaze i veoma mlade osobe koje zbog nezdravog načina života hronično pate od hipertenzije, tj. visokog pritiska.

– Infarkt miokarda najčešće nastupa u jutarnjim satima, između šest sati i podneva, i učestalost je dva puta veća nego u ostalim dijelovima dana.

Skoro svaki četvrti infarkt javlja se tokom prvog sata nakon ustajanja, što ukazuje na to da je nastupio svojevrsni stres.

Također, topliji i vlažniji zrak koji dolazi otežava termoregulaciju i opterećuje kardiovaskularni sistem, što može biti precipitirajući faktor nastanka infarkta miokarda – naveo je dr. Baltić.

Bol u prsima

Glavni znak srčanog udara koji zahvata većinu ljudi je bol u sredini grudnog koša, koji može sijevati u vrat, čeljust i ruke, pritisak, stezanje i bol u prsima  ili rukama, osjećaj punoće, mučnina, probavne smetnje, žgaravica ili bolovi u trbuhu, kratkoća daha, znojenje ili hladan znoj, osjećaj tjeskobe, umor ili poteškoće sa spavanjem te vrtoglavica.

Grafika - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

Grafika FOTO: AVAZ

 

– Ako osoba misli da ima srčani udar, mora sjesti, odmoriti se i pokušati ostati smirena, svući usku odjeću, uzeti lijekove za srce ako je osobi propisana terapija odranije. Također, ako bol ne prolazi nakon odmora ili nakon uzimanje lijekova, potrebno je pozvati Hitnu pomoć. Također, ako je osoba bez svijesti, obavezno pozvati Hitnu pomoć i početi s oživljavanjem – istakao je dr. Baltić.

Kako izbjeći ponovni infarkt

Ne postoji garancija da se infarkt nećete ponoviti. Niko ne zna zašto određene ljude infarkt pogodi više puta, a druge ne. Često drugi napad nema veze s promjenom načina života.

će vam savjetovati nekoliko pravila kojih se svakako trebate pridržavati ako se želite oporaviti, a to su prestanak konzumiranja cigareta, održavati tjelesnu težinu na normali, jesti niskokaloričnu hranu, baviti se tjelesnim aktivnostima, izbjegavati spolni odnos najmanje pet sedmica nakon napada.

 

 

(Avaz)