Najnovija istraživanja pokazuju da su prahistorijski ljudi koji su živjeli prije oko 400.000 do 40.000 godina ronili u potrazi za školjkama. Ovaj podatak ruši stereotip o neandertalcima kao brutalnim stvorenjima bez sposobnosti promišljanja.

Do danas je pronađeno malo dokaza da su prahistorijski ljudi znali plivati. Tim istraživača, koji je proučavao školjke u talijanskoj pećini Grotta dei Moscerini, potvrdio je da je riječ o školjkama koje su skupljali neandertalci. Živjeli su blizu pećine koja se nalazi u regiji Lacij, a od školjki su pravili oštre predmete.

Naučnik sa Univerziteta u Coloradu Paolo Villa sa svojim saradnicima analizirao je 171 komad drevnog alata. Svi su napravljeni od glatke školjke (Callista chione). Oruđe su prvi put pronašli arheolozi tijekom iskopavanja 1940. godine i od tada se istražuje njegovo porijeklo.

Pronađeni primjerci bili  su neprozirni, oštećeni uslijed kontakta sa šljunkom i ostalim morskim organizmima.

Većina primjeraka pronađenih u pećini slična je školjkama koje viđamo na morskoj obali. Ipak, jedna četvrtina imala je glatku vanjštinu, bez znakova oštećenja. Ovo sugerira da su sakupljene s morskog dna, dok su školjke još uvijek bile žive.

Neandertalci su ronili da bi preživjeli

Danas se ove školjke skupljaju iskopavanjem dna Jadranskog mora ili ih ronioci traže na dubinama većim od 10 metara. Na sjeveru Jadrana se glatka školjka može naći i u priobalju, na dubinama od oko pola metra do jednog metra.

“Čini se da su neandertalci ronili na dah, jer nisu imali opremu. Školjke su skupljali na dubini od dva do četiri metra”, objašnjava profesor Villa.

Njegov kolega s Instituta za arheologiju s UCL-a, Matt Pope, također misli da je riječ o velikom otkriću.

“Znamo da se na moru događaju oluje koje mogu izbaciti školjke na kopno. Riječ je o materijalu koji je s više različitih lokaliteta donesen u pećinu. Njihovo porijeklo je izvan pećine u kojoj su pronađene, pa se radi o prikupljanju, koje je trajalo u kontinuitetu”, objašnjava Pope.

Nisu bili divljaci

Dokazi naučnika ruše stereotipe o neandertalcima kao nasilnim bićima koji dane provode loveći divlje životinje. Poznato je da su skupljali dagnje u plitkim vodama, ali nisu pronađeni jasni dokazi o njihovim plivačkim i ronilačkim sposobnostima sve do sada.

“Najnovije otkriće pokazuje da su neandertalci koristili resurse mora ne samo radi prehrane, već i za pravljenje oruđa”, dodaje Pope.

Nekada se u proučavanju razvoja ljudske vrste način prikupljanja resursa koristio da se napravi jasna razlika između neandertalca i razumnog čovjeka. Pope kaže da se ovim otkrićem ta granica polako briše.

“Dokument pokazuje da su prapovijesni ljudi ove dijelove priobalja naseljavali samo u određenom razdoblju godine. Izgleda da su do mora dolazili povremeno kako bi se opremili materijalima za izradu oruđa koje su koristili u svakodnevnom životu. Možda su ove školjke bile njihova hrana tijekom zime, kada bi nastupilo razdoblje gladi”, objašnjava Pope, a prenosi BBC.

Prošle godine je profesor sa Sveučilišta Washington u St. Louisu, Erik Trinkaus, objavio da su neandertalci patili od poremećaja koji se naziva “surfersko uho”. Riječ je o zadebljanju koje se razvija u dubini ušnog kanala, a karakteristično je za osobe koje dosta vremena provode u vodi i na udaru vjetra. Teoriju su osporili činjenicom da su neandertalci spavali na hladnim i vlažnim mjestima.

Zenit.ba