Ministri zemalja članica Evropske unije razgovarat će sutra na sjednici Vijeća općih poslova EU o politici proširenja i pristupanja Zapadnog balkana Uniji, a s obzirom na sastanak Evropskog vijeća održanog u oktobru, na kojem je, zahvaljujući Francuskoj, za sada zaustavljen proces EU integracija.

Ministri zemalja članica Evropske unije razgovarat će sutra na sjednici Vijeća općih poslova EU o politici proširenja i pristupanja Zapadnog balkana Uniji, a s obzirom na sastanak Evropskog vijeća održanog u oktobru, na kojem je, zahvaljujući Francuskoj, za sada zaustavljen proces EU integracija.

Naime, Evropsko vijeće je tada donijelo skandaloznu odluku da se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji za sada ne dozvoli otpočinjanje pregovora za članstvo u EU.

U međuvremenu, Vlada Francuske proslijedila je svoj prijedlog nove procedure proširenja Evropske unije zemljama članicama. Riječ je o mehanizmu koji će se primarno odnositi na zemlje Zapadnog Balkana.

Dosadašnji je model podrazumijevao da se ispune uvjeti za otvaranje pregovora, a zatim se pregovara o 35 poglavlja, pri čemu su uvedena mjerila koja se moraju ispuniti u pojedinom poglavlju kako bi se uopće moglo raspravljati o zatvaranju tog poglavlja.

Prijedlog koji je vlada Emmanuela Macrona podnijela EU podrazumijeva “postupno pristupanje”, dakle ulazak u EU “korak po korak”. Preciznije, proces bi imao sedam koraka od kojih bi svaki značio pristup određenim programima EU pa i fondovima, ali ne i punopravno članstvo sve dok se ne ispuni svih sedam koraka. To su vladavina prava i temeljna prava, obrazovanje i istraživanje, zapošljavanje i socijalna pitanja, finansijska pitanja, jedinstveno tržište, poljoprivreda i ribarstvo te vanjski poslovi.

Tim povodom razgovarali smo s Tobyem Vogelom, višim saradnikom berlinskog ogranka Vijeća za politiku demokratizacije sa sjedištem u Briselu te ekspertu za evropske integracije.

On kaže da, kada je Francuska blokirala Sjevernu Makedoniju i Albaniju, tada nije imala jasnu poziciju o tome kako reformisati proces proširenja.

Blokirala je dvije države kandidatkinje kako bi na taj način izvršila pritisak na druge članice EU da prihvate njihov prijedlog u momentu kada bude predložen, a to je sada. To su uradili umjesto da su obavili šire konsultacije s ostalim članicama EU te izgradili zajednički front u vezi s politikom proširenja. Macron umjesto toga igra nekog snagatora. On želi učvrstiti svoju vodeću ulogu u postBrexit EU igrajući politiku s opredjeljenjem EU, uništavajući na taj način svaki kredibilitet i utjecaj koji je EU još uvijek imala na Balkanu. To je veoma neozbiljno, sasvim nezavisno od suštine francuskog prijedloga”, kazao je Vogel za Klix.ba.

Kaže da francuski draft prijedloga sadrži prilično opće ideje o načinu reforme pristupnog procesa, što znači da ambasadori zemalja članica nisu imali dovoljno vremena za raspravu o njemu prije sjednice Vijeća za opće poslove.

Mislim da na ovom sastanku Vijeća za opće poslove ne može biti ozbiljne rasprave o suštini tog dokumenta s obzirom na to koliko kasno je podnesen. Nerelano je da sada Evropska komisija od ovog francuskog prijedloga može napraviti nešto”, rekao je Vogel.

Ovaj briselski analitičar za naš portal prokomentirao je i Macronovu skandaloznu izjavu o BiH kao tempiranoj bombi u kontekstu dalje politike EU.

Ne mislim da ova Macronova alarmantna poruka koja odmaže BiH igra bilo kakvu ulogu u politici EU prema BiH, zemlji koja je ipak godinama udaljena od početka pregovora. Macron je svojim komentarom crtao liniju između zemalja koje po njegovom mišljenju mogu jednog dana postati članice – trenutni kandidati – i dvije koje ne mogu – BiH i Kosovo. Ali to je samo moja lična interpretacija njegovog komentara”, zaključio je naš sagovornik.

Klix.ba